kukci

kukci
1. mačja buha, Ctenocephalides felis
2. Chrysochroa maruyamai
3. Cicadetta pellosoma
4. kestenotoč, Curculio elephas
5. šumska hitra, Cicindela hybrida
6. Julodis variolaris
7. komarac, Culex pipiens
8. konjska smrt, Calopteryx virgo
9. zeleni babak, Lytta vesicatoria
10. crna pčela drvarica, Xylocopa violacea
11. mrki mrav, Formica fusca
12. mrki mrav, Formica fusca
13. muha mesara, Sarcophaga carnaria
14. Oedipoda caerulescens
15. Papilio memnon
16. Polyphylla decimlineata
17. Psalidognathus modestus
18. Pyrochroa coccinea
19. Saperda octopunctata
20. Sinodendron cylindricum
21. stršljen, Vespa crabro
22. Trichius fasciatus
23. zlatica, Cetonia aurata
24. gorski cvrčak, Cicadetta montana

kukci 1. usta, 2. moždani ganglij, 3. ticalo, 4. sastavljeno oko, 5. okašce, 6. prednje crijevo, 7. letni mišići, 8. malpigijeva cjevčica, 9. srce, 10. jajnik, 11. trbušni ganglijski lanac, 12. noga, 13. kuk, 14. žlijezda slinovnica
kukci (Insecta), razred beskralježnjaka iz koljena člankonožaca (Arthropoda). Tijelo im se sastoji od glave, prsa i zatka. Na glavi imaju ticala, najčešće par velikih sastavljenih očiju koje se sastoje od tisuću do nekoliko tisuća faceta. Neki imaju po tri pojedinačna točkasta okca ili ocele. Žive na kopnu i u kopnenim vodama, a u morima ih nema. Svi dišu s pomoću tubularnih traheja koje izbijaju na površinu prsa i zatka (stigme); obično polažu jajašca, odvojenih su spolova i obično prolaze metamorfozu. Po građi osjetnih organa, instinktivnih radnji i oblicima druževnog života stoje visoko na ljestvici evolucije. Dosad ih je opisano više od 750 000 vrsta svrstanih u dva podrazreda: beskrilci (Apterygota) i krilaši (Pterygota). Poznatiji redovi: vretenca, vodencvjetovi, bogomoljke, žoharaši, ravnokrilci, nakaznici, grizlice, životinjske uši, polukrilaši, opnokrilci, kornjaši, tulari, leptiri, buhe, dvokrilci.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: