M. I. Kutuzov, rad Georgea Dowa
Kutuzov, Mihail Ilarionovič (punim prezimenom Goleniščev-Kutuzov), ruski general feldmaršal (Petrograd, 16. IX. 1745 – Bolesławiec, 28. IV. 1813). Sudjelovao u nizu ratova. Istaknuo se u rusko-turskom ratu 1788–91. Zapovijedao 1805. ruskim snagama u bitki kraj Austerlitza. U rusko-turskom ratu (1811) porazio tursku vojsku kraj Ruščuka (danas Ruse), nakon čega je Turska morala prihvatiti Bukureštanski mir (1812). Poslije napada Napoleona na Rusiju u kolovozu 1812. imenovan vrhovnim zapovjednikom ruske vojske. Njegovo taktičko povlačenje uvuklo je Francuze u unutrašnjost Rusije. Kutuzov je 7. IX. 1812. kraj Borodina prihvatio sukob s francuskom vojskom i ta se bitka smatra jednom od najkrvavijih. Nakon spaljivanja Moskve, Francuzi su se našli izloženi ruskoj zimi, oskudici i gladi i nisu se mogli oduprijeti pa su bili prisiljeni na povlačenje uz teške žrtve. Talentirani vojskovođa, povremeno u sukobu s pretpostavljenima, pa i samim carem, nakon pobjede nad Napoleonovom vojskom slavljen kao nacionalni heroj. Opisan u Tolstojevu romanu Rat i mir.