Lésvos, Plomari
Lésvos (također Lésbos i Lezb), otok u Egejskome moru, ist. Grčka; 1637 km2, 110 220 st. Leži ispred obale Turske, z od Izmira, na ulazu u zaljev Edremit. Najveći i gl. grad te luka Mytilíni. Na zapadu pretežno vulkanski; mnogobrojni termalni izvori upućuju na nestabilno područje (potresi). Najviša točka otoka vrh Lepethymnus (Áyios Ilías; 968 m). Poljodjelstvo; uzgoj maslina, vinove loze, smokava i žitarica. Proizvodnja duhana, sapuna i maslinova ulja (izvoz). Štavljenje kože. Veće naselje Kalloní. Često stradao u potresima. Tragovi naseljenosti iz brončanog doba (o. ←3400). U ←XI. st. naseljavaju ga Eolci; u ←VII. st. sjedište je eolske civilizacije (pjesnici Sapfa, Alkej). God. ←546. zauzimaju ga Perzijanci; ←477. član je Delskoga saveza. U idućim stoljećima pod vlašću Makedonaca, Rimljana, Bizanta, Seldžukida, Mlet. Republike i dr. God. 1355. Bizant ga prepušta genovskoj obitelji Cateluzzi. Osmanlije ga osvajaju 1462; nakon II. balk. rata 1913. pripojen Grčkoj.