liberalizam (franc.), slobodarstvo, slobodoumlje; svjetonazor koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih polit. institucija nad individualnom slobodom pojedinca; polit. doktrina koja zagovara demokr. oblike vlasti, polit. toleranciju i postupne reforme polit. i društv. institucija. U ekonomiji l. zagovara, tradicionalno, načelo laissez-fair, tj. nesputano djelovanje slobodnog tržišta i tržišnih zakonitosti i smanjenje prerogativa soc. države. Također, polit. pokret koji se zalaže za poštovanje ljudskih prava i liberalnih stečevina čovječanstva. Kao sustavna polit. misao i praksa l. se razvija iz prosvjetiteljstva XVII. i XVIII. st., osobito kroz djela Lockea, Montesquieua, Rousseaua i dr., a politički je uobličen u ustavnim aktima kao što su amer. Deklaracija nezavisnosti (1776) i franc. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1788). Kao izraz građanskih revolucija, l. je posebno osigurao razvitak tzv. liberalnog kapitalizma putem njegove zaštite liberalnom državom. Iako mu u težištu nisu bila socijalna pitanja, načelima jednakosti, pravičnosti i slobode l. je snažno odredio razvitak demokracije uopće. Tako i radnički socijalni pokreti u principu ne istupaju protiv liberalnih načela, nego nastoje produbiti neke njihove sadržaje, npr. preobrazba liberalne države u državu blagostanja, ili socijalnu državu.