lingvistika ili jezikoslovlje, znanstveno proučavanje jezika. Sastoji se od više disciplina. S obzirom na jezične razine, to su fonetika, fonologija, grafemika, morfologija, tvorba riječi, sintaksa, semantika, leksikologija i dr. S obzirom na pristup, to su sociolingvistika, pragmatika, lingvistika teksta, kognitivna lingvistika i dr. (Filologija se bavi samo pismenim jezikom, a u širem smislu filologija obuhvaća i jezikoslovlje i užu filologiju i znanost o književnosti.) Po jednoj se podjeli lingvistika dijeli na genetsku (proučavanje srodnosti jezikâ), tipološku lingvistiku (proučavanje strukture jezikâ) i sociolingvistiku (proučava jezične odnose između pojedinca i zajednice). Počeci jezikoslovlja idu od starih kultura (Indija, Grci, Rim, 2. pol. ←I. tisućljeća; također Kinezi), dio od praktičnih potreba (rječnici i drugi jezični priručnici). Jedan od temelja znanstvene gramatike jest djelo Gramatičko umijeće Dionizija Tračanina (←II. st.). Gramatika iz Port-Royala (1660) želi gramatičke kategorije poistovjetiti s logičkima. Jezično srodstvo primjećivano je u raznim vremenima, a potkraj XVIII. st. počinje proučavanje indoeuropskoga jezičnog srodstva (a nešto prije od njih, i ugrofinskoga), ubrzo i drugih jezičnih porodica.