majmuni, gorila
majmuni, orangutan
majmuni, lori
majmuni, čimpanze
majmuni (iz arap.) (Primates), red sisavaca. Oči su im okrenute prema naprijed, uške malene, mogu uspravno hodati, imaju dobro razvijen mozak. Na nogama imaju pet prstiju, od kojih se u većine palac može primaknuti ostalim prstima tako da mogu obuhvatiti granu. Žive najčešće u većim skupinama, zadržavaju se na drveću, hrane se pretežito biljnom hranom. Nastanjuju tople krajeve Afrike, Azije i Amerike (u Europi samo bezrepi magot na gibraltarskim stijenama). Dijele se u podredove: a) polumajmuni (Prosimi) – lemur, indri, prstaši (svi žive na Madagaskaru), lori, galago (u Africi i jugoist. Aziji); noćne životinje, od veličine miša do 1 m), b) zastopaljci (avetnjaci; imaju velike okrugle oči, velike uške, noćne su životinje, žive na Sumatri, Borneu, Javi) i c) pravi m. (Anthropoidea). Među potonjima razlikuju se širokonosci (m. Novog svijeta iz Meksika, Sr. i Juž. Amerike, nozdrve su im okrenute prema van i na stranu, nemaju ličnih vrećica ni stražnjičnih žuljeva, duga su repa kojim se prihvaćaju za grane, dnevne su životinje; među njima su najpoznatiji kapucini, pandžaši, svilaši), uskonosci (m. Starog svijeta iz Afrike i Azije, nozdrve su im okrenute prema dolje i naprijed, imaju lične vrećice i stražnjične žuljeve, ne mogu se repom prihvaćati o grane; među njima su najpoznatiji zamorci, pavijani, sakati m., makaki, vitki m.) i čovjekoliki m. (nemaju ni ličnih vrećica, ni stražnjičnih žuljeva, ni repa, a prednji su im prsti dulji od stražnjih). Mali čovjekoliki m. (giboni) žive u ist. i jugoist. Aziji. U velike čovjekolike majmune spadaju čimpanze i gorile (u sr. Africi) i orangutani (u jugoist. Aziji).