Manitoba, provincija u zap. dijelu sred. Kanade; 650 086 km2, 1 185 870 st. Najistočnija od tzv. prerijskih provincija. Na S graniči sa sav. teritorijem Nunavutom, na SI s Hudsonovim zaljevom, na I s provincijom Ontario, na J sa SAD-om (sav. državama Minnesotom i North Dakotom), a na Z s provincijom Saskatchewan. Gl. grad Winnipeg (632 069 st.). Proteže se na području Kan. štita (osim krajnjeg JZ). Najviši vrh Baldy Mountain (831 m). Poljodjelstvo; uzgoj pšenice, krumpira, šećerne repe, suncokreta, kukuruza, ječma, prosa, lana i raži. Stočarstvo (svinje, goveda). Šumarstvo (o. 3/5 površine M. prekrivaju šume) i rudarstvo (nikal, zlato, bakar i cink; ležišta nafte i prir. plina na JZ kraj Brandona). Ribarstvo (jezera Winnipeg i Manitoba). Prehr., tekst., elektron., kem., drvna (namještaj) ind.; proizvodnja strojeva, kože, krzna i papira. Tiskarstvo. U sred. i juž. dijelu jezera: Manitoba, Winnipeg i Winnipegosis. Turizam. Veće rijeke: Winnipeg s pritokom Red, Assiniboine i Saskatchewan. NP Riding Mountain. Važ. gradovi: Churchill (luka na obali Hudsonova zaljeva), Brandon, Thompson, Portage la Prairie i Selkirk. Tri sveučilišta (Brandon, Manitoba i Winnipeg). Engl. pomorac Sir Thomas Button prvi je Europljanin koji je istražio Manitobu (područje oko r. Nelson) 1612. Kraj Port Nelsona, na obali Hudsonova zaljeva, 1682. osnovao je trgovište. Istraživali su je i Francuzi i Britanci. Prvo stalno naselje Red River osnovao je Thomas Douglas 1812. Od 1870. dio Kan. konfederacije.