Velika arapska pustinja (arap. Ar-Rub’ al-Hālī), pustinja na Arap. poluotoku, proteže se na teritoriju Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arap. Emirata, Omana, Jemena, Katara, Kuvajta i Jordana; obuhvaća o. 2 300 000 km2. Na Z (Arap. platforma) u građi prevladavaju prekambrijske stijene (gnajs), u ist. dijelu velika su ležišta nafte otkrivena 1936. (najbogatija u svijetu) i zemnoga plina. Najviši dio pustinje je na JZ Jemena (gorje Al-Nabī Shu’ayb; 3760 m). Nema stalnih tokova; vadiji se ispunjavaju vodom nakon jačih i obilnijih kiša. Podzemna voda ovdje je jedno od najvećih prir. bogatstava. Dnevne temp. u ljetnim mjesecima penju se i do 54 °C; najniža izmjerena temp. bila je -12 °C (1950). Prosj. godišnja količina padalina manja je od 100 mm. Beduini žive u oazama, a bave se uzgojem deva, konja i ovaca, te datulja. Tragovi naseljenosti iz ranoga pleistocena.