Marseille, luka
Marseille, gl. grad dep. Bouches-du-Rhône i regije Provence-Alpes-Côte d’Azur, na J Francuske; grad 796 000 st., aglomeracija (946 km2) 1 573 600 st. Zajedno s Aix-en-Provenceom tvori drugu po veličini franc. urbanu aglomeraciju. Najveća franc. i jedna od najvećih luka Sredozemlja. Sastoji se od nekoliko velikih lučkih bazena koji se prostiru od M. na Z do ušća r. Rhône. Uvoz nafte (90% uvoza), ruda, trop. kultura; izvoz vina, građev. materijala, industr. i kem. proizvoda. Raznovrsna ind. (rafinerije, prehr., kem. i građev.). Tri sveučilišta, znanstv. instituti. Međunar. zračna luka. Na mjestu današnjega M. utemeljena je o. ←600. grč. naseobina Massalía; zarana dobiva veliko trg. i prometno značenje. Iz M. se u ←IV. st. otisnuo Piteja na svoje znamenito putovanje do sjev. Europe. God. ←49. zauzima ga Cezar i uključuje u provinciju Narbonsku Galiju. Od III. st. jača kristijanizacija. U doba doseobe naroda stradava u razaranjima Vandala, Burgunda i Ostrogota; u VI. st. pripao Franačkoj, a u IX. st. Arelatskom Kraljevstvu. Kroz srednji vijek samostalno se razvijaju Donji i Gornji grad; sjedinjeni u XIII. st. God. 1423. stradava u pohodu Alfonsa Aragonskoga; 1481. dospijeva pod vlast franc. kralja Luja XI., kada gubi svoju dotadašnju autonomiju; za Luja XIV. gradska samouprava u cijelosti je dokinuta. U ranom novom vijeku M. izrasta u razvijeno trg. središte sa snažnim građanskim staležom; dragovoljci M. 1792. pronijeli su Parizom pjesmu R. de Lislea (→ Marseljeza). Otvaranjem Sueskoga kanala 1869. postaje vodeća franc. pomorska luka. U drugoj polovici XIX. st. razvija se i radnički pokret; 1921. održan Prvi kongres Komunističke partije Francuske. God. 1934. u M. je izvršen atentat na kralja Aleksandra I. Karađorđevića. U vrijeme njem. okupacije u II. svj. ratu snažan je ilegalni pokret otpora.