Massachusetts, sav. država na SI SAD-a; 20 300 km2, 6 460 100 st. Prostire se od obalne ravnice (Boston) na I do Berkshire Hillsa (1064 m) na Z. Zap. dijelom smjerom S–J teče r. Connecticut. Mliječno stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, ribarstvo; elektron. ind., turizam; obrazovanje (Boston). Važ. gradovi: Boston (gl. grad), Worcester, Springfield. Prvotno su je naseljavala domorodačka indijanska plemena. Prvo stalno naselje koje su utemeljili Europljani nastalo je 1620, kada je brod Mayflower na području Plymoutha ostavio skupinu tzv. hodočasnika (pilgrims). God. 1630. u novoutemeljeni grad Boston naseljena je prva skupina engl. puritanaca. Oni su osnovali puritansku zajednicu koja je imala dalekosežne posljedice za kasniji razvitak amer. društv., vjerskih i polit. ustanova. U vrijeme neposredno prije amer. rata za nezavisnost upravo je M. bio središte prvih pobuna protiv Engleza te se ovdje odigrala prva bitka na području Lexingtona (1775). M. je bio u prvom redu engl. i protest. država, ali je tijekom XIX. st. došlo do useljavanja raznih drugih etničkih i vjerskih skupina, tako da je danas stanovništvo te države pretežito katoličko, posebice zbog velikog broja Iraca i Talijana. Tijekom prve pol. XIX. st. M. je predvodio bitku za ukidanje ropstva, a u drugoj pol. XIX. st. ta je država postala prva doista industrijalizirana država u SAD-u. Tako su prve manufakture za proizvodnju soli i željeza osnovane ovdje već 1640-ih god. Dok je u ranijim stoljećima gl. industr. grana bila tekst. ind. (Fall River, New Bedford, Lowell, Lawrence), te ind. kože i obuće (Brockton, Lynn, Haverhill), danas u državi prevladava elektron. i ind. visoke tehnologije. U M. se nalaze i neke od najvažnijih intelektualnih ustanova u SAD-u koje su znatno pridonijele razvitku države, npr. znameniti Massachusetts Institute of Technology (MIT) i sveučilište Harvard. U XIX. st. bila je razvijena brodogradnja. U gradu Brocktonu uvedena je prva elektrifikacija i grad. rasvjeta, a u Bostonu prva podzemna željeznica.