 |
|
| Službeni naziv: | Republika Mauricijus, Republic of Mauritius |
| Površina: | 2040 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 1 212 000 (594 stanovnika/km2); 42% gradsko |
| Glavni grad | Port Louis, 155 200 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 9 distrikta (district) i 3 posjeda (dependency) |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | mauricijska rupija (MUR) = 100 centa |
Mauricijus, otočna država u jugoist. Africi, na otoku Mauritiusu u skupini Maskarenskih otoka, u zap. dijelu Indij. oceana, i od Madagaskara; nema kopnenih granica; ima 177 km morske obale.
Prirodna obilježja
Chamarel, vodopad
Port Louis
Curepipe
Osim otoka Mauritiusa koji čini glavninu drž. teritorija, Mauricijusu pripadaju i otok Rodrigues (104 km2, 550 km i od M.), Cargados Carajos (o. 400 km prema SI) te otočje Agalega (ukupne površine 71 km2, 933 km prema S). Otok Mauritius vulkanskog je podrijetla i gotovo u potpunosti okružen koraljnim grebenima. Obalna ravnica na J je uska, prema unutrašnjosti teren se strmo uzdiže. U sjev. dijelu ravnica je i šira od 10 km, prema unutrašnjosti postupno se uzdiže u ravnjak, građen od debelih slojeva lave, koji zauzima sred. dio zemlje, a visina mu varira između 300 i 600 m. Juž. dio otoka nešto je dinamičnijeg reljefa i viši, na JZ je najviši vrh zemlje Piton de la Petite Rivière–Noire (826 m). Otok Rodrigues također je vulkanskog postanka, pretežno gorovit, s nešto plodnih dolinskih područja. Klima je trop. s izraženim toplim i vlažnijim (prosinac–travanj) te blagim i sušnijim razdobljem (svibanj–studeni). U priobalju je sr. srpanjska temp. o. 22 °C, a siječanjska oko 28 °C; u višim područjima niža je 4–5 °C. Od siječnja do ožujka česti su trop. cikloni, a to je i razdoblje s najviše padalina. Njih najmanje ima na jugozap. priobalju, o. 800–900 mm, najveći dio prima 1500–2000 mm, a privjetrinske padine i do 5000 mm. Prir. raslinje su trop. šume bogate vrstama, mnoge su endemične, ali danas zbog krčenja čine manje od 10% površine. Mnogobrojni tokovi radijalno teku sa središnjih, viših područja prema obali. Većinom su kratki, najveći su Grand River South East (o. 40 km) i Grand River North West. Na otoku je nekoliko jezera, najveće je Vacoas, čija se voda koristi za vodoopskrbu.
Stanovništvo
Stanovništvo je miješano – najveću skupinu, više od pol. ukupnog st. čine Indijci, potomci doseljenika koji su na otok dolazili poslije 1830-ih kao radnici na plantažama nakon ukidanja ropstva. Druga velika skupina, o. 40% st., su Kreoli, ima nešto Europljana (potomci Francuza), Kineza, crnaca (na Rodriguesu). Služb. jezik je engleski, a kao jezik sporazumijevanja među različitim skupinama raširen je kreolski. Govore se i francuski, urdu, hindi i dr. M. je izrazito gusto naseljen, prenaseljenost je jedan od većih problema. Na gl. otoku najrjeđe su naseljeni J i JZ, ali i oni imaju više od 200 st./km2. Na zap. dijelovima unutrašnjih ravnjaka gustoća premašuje 1500 st./km2, a u distriktu gl. grada je i dvostruko veća. U gradovima živi manje od pol. st. Najveći je gl. grad Port Louis (155 200 st.). Ostali veći gradovi nalaze se u unutrašnjosti, u distriktu Plaines Wilhelm, a većinom su nastali srastanjem više naselja. To su Beau Bassin-Rose Hill (110 800 st.), Vacoas-Phoenix (106 800), Curepipe (84 200), Quatre Bornes (81 000). Ostali gradovi imaju manje od 25 000 st. Porast stanovništva do 1980-ih bio je vrlo brz, nakon toga vladinim je mjerama smanjen na o. 10‰ godišnje (prosj. 1980–2001). Rodnost se kreće o. 16‰, a smrtnost o. 7‰. Mlađi od 15 g. čine o. 25%, a stariji od 65 g. o. 6% st. Medijalna dob je 30 g., a očekivano trajanje života 72 g. U vjerskom sastavu prevladavaju hinduisti (50%), o. 30% čine kršćani (većinom katolici), 17% muslimani, ima nešto budista. Nepismeno je o. 10% muškaraca i 20% žena. Obvezno školovanje traje 6 g., a nastavu redovito pohađa više od 90% djece. Sveučilište s nekoliko fakulteta osnovano je 1965.
Gospodarstvo
M. je zemlja u razvoju koja je od stjecanja nezavisnosti (1968) počela razvijati različite sektore gospodarstva, izbjegla je jaku ovisnost o izvozu samo jednog proizvoda (šećerne trske) i dosegla razmjerno dobru razvijenost. Rast gospodarstva, posebice nakon 1980-ih, bio je brži od rasta stanovništva, što je povisilo standard. U novije vrijeme sve je važniji tercijarni sektor (turizam, financ. djelatnosti) koji donosi većinu BNP-a. Poljoprivreda je ipak još vrlo važna jer visokim udjelom sudjeluje u izvozu. Najviše se uzgaja šećerna trska (o. 80% obradivih površina), zatim čaj, kokos, banane. Od ostalih kultura uzgaja se krumpir i drugo povrće, voće, a velike količine hrane se uvoze (riža). U stočarstvu najviše uzgoj svinja i peradi, na Rodriguesu goveda, ovce i koze, a radi osiguranja hrane sve se više razvija ribarstvo (ulov tune, uzgoj škampa). Osim plodna tla i dovoljno vode, nema značajnijih prir. bogatstava. Oko 10% el. energije dobiva se u hidroelektranama, ostalo u termoelektranama, dijelom i spaljivanjem ostataka šećerne trske. Tradic. grane ind.: prehr. (proizvodnja šećera, ruma), duhanska, građev. i kovinska. Planskim mjerama privučeni su strani investitori koji su potakli razvoj raznolike, pretežno izvozne industrije, dijelom radno intenzivne: proizvodnju tekstila i odjeće, igračaka, elektron. komponenti, satova, videoopreme i potrošnog materijala, sintetskih dijamanata i dr. Uvoz je još uvijek nešto veći od izvoza. Uvoze se različiti industr. proizvodi, strojevi i vozila, prehr. proizvodi, nafta, sirovine za industriju. Gl. partneri: JAR, Francuska, Kina, Indija. Zbog povlaštena pristupa tržištu najviše se izvozi u EU (Francuska, Vel. Britanija, Italija), zatim SAD, Madagaskar i dr. Gl. izvozni proizvodi: odjeća, šećer, cvijeće, različiti industr. proizvodi i poluproizvodi. Turizam je važan izvor prihoda, zemlju godišnje posjeti o. 700 000 stranih gostiju. U njihovu dolasku važan je zračni promet – međunar. aerodrom je Plaisance na JI otoka, autocestom povezan s gl. gradom u kojem je gl. pom. luka.
BNP (2002): 4,68 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 7%, industrija 31%, usluge 62%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 10%, industrija 38%, usluge 52%
Nezaposlenih (2003): 10,2%
Inflacija (1990–2001): 6,2% (2003: 4,2%)
Realan rast gospodarstva (1990–2001): 5,2%
Uvoz (2003): 2,33 mlrd. USD
Izvoz (2003): 1,94 mlrd. USD
BNP (2002): 4,68 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 7%, industrija 31%, usluge 62%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 10%, industrija 38%, usluge 52%
Nezaposlenih (2003): 10,2%
Inflacija (1990–2001): 6,2% (2003: 4,2%)
Realan rast gospodarstva (1990–2001): 5,2%
Uvoz (2003): 2,33 mlrd. USD
Izvoz (2003): 1,94 mlrd. USD
Povijest
U X. st. znan je arap. pomorcima i trgovcima. Početkom XVI. st. otok Europljanima otkrivaju Portugalci, ali se ondje ne naseljavaju. Od 1598. do 1710. u posjedu Nizozemaca, tada dobiva današnje ime (prema namjesniku Moritzu od Nassaua). God. 1710. otok napuštaju Nizozemci i idućih godina prepušten je piratima. God. 1721. zauzima ga franc. Istočnoindij. kompanija, dobiva naziv Ile de France , naseljava se franc. kolonistima, vlasnicima prostranih plantaža šećerne trske i čaja. God. 1810. zauzimaju ga Britanci i temeljem Pariškog mira (1814) anektiraju. Od konca 1820-ih god. dovode se najamnici iz Kine, a nakon ukidanja ropstva 1834. radnici s Indij. potkontinenta, potomci kojih danas čine većinu stanovništva. God. 1957. M. dobiva ograničenu samoupravu, 1958. uvedeno je opće pravo glasa. Nakon parlamentarnih izbora 1967, na kojima pobjeđuje Koalicijski blok neovisnosti na čelu s vođom Radničke stranke Seewoosagurom Ramgoolamom, stječe potpunu autonomiju; 1968. proglašena je neovisnost u okviru brit. Commonwealtha. God. 1968. pristupa UN-u, a potom i Organizaciji afr. jedinstva. God. 1969. osniva se oporbeni Borbeni mauricijski pokret (MMM) na čelu s Paulom Bérengerom; 1972. vlada odbija raspisati nove izbore, uvodi izvanredno stanje i zatvara oporbene vođe. Na izborima za parlament 1976. pobjeđuje MMM; Radnička stranka održava se na vlasti zahvaljujući koaliciji sa Socijaldemokratskom mauricijskom strankom (PMSD). Na općim izborima 1982. MMM u savezu s Mauricijskom socijalist. strankom (PSM) osvaja apsolutnu pobjedu; predsjednik MMM Anerood Jugnauth postaje predsj. vlade. God. 1985. smrt gen. guvernera S. Ramgoolama, korupcija i međustranačka nesuglasja dovode do nove polit. krize. God. 1986. Jugnauth uspijeva ustrojiti novu koalicijsku vladu; na izborima 1987. pobjeđuje oporbeni blok koji predvodi MMM. God. 1992. proglašena je republika; prvi predsj. postaje Casam Uteem; 2002. naslijedio ga je Karl Offmann (do 2003), a potom je predsj. imenovan A. Jugnauth.