Mayotte, ulica u Mamoudzouu
Mayotte (Collectivité Territoriale De Mayotte; također Mahoré), franc. posjed na Komorskom otočju (Comores); 373,24 km2, 131 320 st. Leži u Mozambičkom kanalu u Indij. oceanu, 310 km si od Madagaskara. Od S prema J otoka pruža se vulkanski masiv (500 do 600 m visine). Uza samu obalu pruža se koraljni greben. Klima je topla, vlažna i maritimna; prosj. ljetne temp. su 27 °C, a zimske 24 °C. Prosj. godišnja količina padalina iznosi 5000 mm; bujna trop. šuma. Većinu stanovništva čine pripadnici plemena Mohara (malagaškog podrijetla); muslimani. Služb. jezik je francuski, ali većina stanovništva govori mahorski jezik (usko povezan sa swahilijem). Stanovništvo je vrlo mlado (oko 50% mlađe od 15 g.). Važniji gradovi: Dzaoudzi i Mamoudzou. Poljoprivreda je gl. gosp. djelatnost (razvijena u nizinama u sred. i sjeveroist. dijelu otoka); uzgoj vanilije, kokosova oraha, kave, ylang-ylanga (eterično ulje). Gl. trg. partner je Francuska. Gospodarski uvelike ovisi o franc. novčanoj potpori. Cestovna mreža povezuje značajnije gradove na otoku; zračna luka smještena na otočiću Pamandzi, jz od Dzaoudzija. Dvojni škol. sustav: islam. škole te sr. i osnovne škole utemeljili su Francuzi. U XV. st. Arapi osvojili otok i preobratili stanovništvo (vjerojatno potomci starih Bantu i malajsko-indonezijskih plemena) na islam. U XVI. st. na otok dolaze Portugalci i Francuzi. Potkraj XVIII. st. malagaško pleme Sakagava (s Madagaskara) osvaja i nastanjuje otok i nameće svoj dijalekt. Mayotte postaje franc. kolonijom 1843, poč. XX. st., zajedno s ostalim otocima u Komorskom otočju i Madagaskarom, postaje posebno prekomorsko franc. područje. Francuzi 1875. upravno odjeljuju Mayotte od Komorskog otočja, a tri, ugl. musl. i sjev. otoka, proglašavaju nezavisnost. Franc. vlada 1976. proglašava poseban status (collectivité territoriale); stanovništvo to odbija, a vlada ipak uvodi taj status 1979. (na 5 g.). Iste god. (1979) UN donosi rezoluciju kojom se potvrđuje suverenitet Komora nad otokom.