merkantilizam (franc.), ekon. skup pogleda i ideja, odn. čitav jedan pogled na razvoj nac. ekonomije. Srž je pristupa vanj. trgovina odn. pozitivna platna i trg. bilanca. Ideja m. nastala je u XV. st. kada se kao oblikom novca služilo zlatom pa su merkantilisti zagovarali takvu politiku koja će osigurati što veći priljev zlata u zemlju (izvozom robe) i što manji odljev iz zemlje (kontrola trgovine, uvoz). Za drugi stupanj razvoja merkantilističke ideje karakteristično je da se ona ne protivi izvozu novca odn. zlata ako u konačnici rezultat bude povećanje priljeva zlata odn. povećanje izvoza. Posljedica takva pristupa, odn. shvaćanja da će se pozitivnom platnom bilancom povećati bogatstvo i blagostanje naroda, jest uvođenje drž. intervencije odn. politike protekcionizma koja će svojim mjerama, poput carina, zabrana direktnih kontrola i sl., dovesti do zadanih ciljeva. Za merkantiliste interesi trg. kapitala i interesi društva i gospodarstva su istoznačni pa su prema tome stjecanje kapitala i njegovo oplođivanje osnovni ciljevi koje gospodarstvo mora biti sposobno ostvariti. Novac ima presudnu ulogu u ekonomiji i njegova je količina mjerilo bogatstva i uspjeha i pojedinca i društva kao cjeline. M. je odigrao važnu ulogu u procesu razvoja kapitalizma, prekinuo je feud. shvaćanja te stvorio uvjete za razvoj ekon. znanosti. Potkraj XVII. st. potiskuju ga druge ekon. teorije, os. one koje promiču A. Smith, D. Hume i ostali, poslije nazvani klasični ekonomisti.