Mississippi, Trempealu, Wisconsin
Mississippi, najdulja r. u SAD-u. zajedno s pritocima odvodnjava prostor površine od 3 100 000 km2. Izvire iz jezera Itasca u Minnesoti te teče na J do Meks. zaljeva u koji se ulijeva kraj New Orleansa. Ukupne duljine 3780 km. Gl. pritoci Missouri i Ohio. Protječe kroz visoko industrijalizirane sav. države te je danas najprometniji unutar. plovni put na svijetu. Protok 17 000 m3/s. Prema karakteristikama rijeka se može podijeliti u 4 dijela. Izvorišni dio do St. Paula u Minnesoti karakterizira vijugav tok kroz nisko močvarno područje. Gornji tok proteže se od St. Paula do utoka r. Missouri u blizini St. Louisa. U tom dijelu u rijeku se ulijevaju brojni pritoci. Sr. tok proteže se do utoka r. Ohio. U tom toku Missouri donosi veliku količinu riječnog materijala. U donjem toku, nakon utoka Ohia, rijeka se još širi te doseže 2,5 km, a njezin se tok još usporava te meandrira. Prvi stanovnici uz rijeku bila su plemena Sioux uz gornji tok, Illinois uz srednji i Choctaw, Chickasaw, Yazoo i Natchez uz donji tok. Prvi su rijeku do današnjeg Memphisa istražili Španjolci pod vodstvom Hernanda de Sota 1540–41. Španjolci su rijeku nazivali Rio Grande. Idući istraživači bili su kan. Francuzi 1673. pod vodstvom Louisa Jollieta, vladina agenta, i Jacquesa Marquettea, isusovačkog propovjednika. U istraživanjima su stigli do ušća Arkansasa u Mississippi. God. 1682. René Robert Cavalier de La Salle dolazi do delte te proglašava taj prostor francuskim. Franc. doseljenici osnivaju naselja St. Louis i Prairie du Chien. God. 1769. donji tok dolazi pod upravu Španjolaca. Sporazumom u Parizu 1783. rijeka postaje zap. granica SAD-a, a 1803. Francuska prodaje dio prostora uz rijeku SAD-u (Lousianska kupovina). Henry Rowe Schoolcraft otkriva izvorište rijeke u jezeru Itasca 1832. Komerc. plovidba rijekom započinje 1830. Francuzi su uredili rijeku poč. XVIII. st., ali tek nakon poplava 1927. započinje vladina akcija zaštite od poplava.