mlijeko, tekućina koju proizvode i skupljaju ženke sisavaca u mliječnim žlijezdama a služi za dojenje mladunčadi. Bijela do svijetložućkasta, slatkasta okusa, sadrži sve hranjive sastojke potrebne za razvoj mladunčadi do njihova odbijanja od dojenja. Gl. komponente m.: mliječna mast koja sadrži lipidne tvari, razne glicerole, vitamine i dr. koji se skupljaju u globule; bjelančevine sadrže sirutka i kazein; uz mliječni šećer (laktoza) sadrži i monosaharide (glukoza), od mineralnih tvari najznačajnije za biol. funkcije su omjeri kalcija i fosfora; od vitamina B2 i B12; ostali sastojci su enzimi te razni inhibitorni i antibakterijski spojevi. Za čovjekovu prehranu koristi se ovčje, kozje, kobilje, bivolje te os. kravlje m. (više od 80% ukupne proizvodnje mlijeka). Svježe kravlje m. dobiva se mužnjom krava koja započinje 8 dana nakon teljenja, a prekida se 60 dana prije sljedećeg teljenja. M. se koristi kao svježe i sirovo, te u obliku mnogih mliječnih prerađevina. Svježe sirovo m. se radi čuvanja pasterizira ili sterilizira. Obiranjem mlijeka dobiva se vrhnje koje se dalje može prerađivati u maslac i maslo. Fermentiranjem m. dobivaju se razne vrste kiselog mlijeka, jogurta i kefira. Osim konzumnoga m. najviše se proizvodi sir, koji se dobiva grušanjem mliječnih bjelančevina. Zamrzavanjem m. uz razne dodatke dobiva se sladoled. S obzirom na značenje m. u prehrani čovjeka, kao posebna znanstv. disciplina i gosp. djelatnost razvija se mljekarstvo, koje obuhvaća raznovrsna područja, od istraživanja procesa stvaranja m., do unapređivanja gosp. i tržišnih uvjeta korištenja m. i mliječnih prerađevina.