 |
|
| Službeni naziv: | Republika Moldavija, Republica Moldova |
| Površina: | 33 800 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 4 255 000 (126 stanovnika/km2); 42% gradsko |
| Glavni grad | Chişinău (Kišinjev), 636 000 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 32 rajona (raion), 3 grad. područja i 2 autonomne regije |
| Službeni jezik | moldavski |
| Valuta | leu (MDL) = 100 bani |
Moldavija, država u ist. Europi, u neposrednom zaleđu Crnoga mora, graniči s Rumunjskom na JZ i Ukrajinom na S, I i J; nema morske obale.
Prirodna obilježja
crkva u Kišinjevu
rijeka Prut
M. se nalazi na krajnjem JZ Ruske ploče koja je ovdje prekrivena s više tisuća metara debelim mlađim sedimentima (pješčenjaci, vapnenci, gline). Stara kristalinska podloga na površinu izbija samo mjestimično, na krajnjem S. U reljefu prevladavaju blago valovite ravnice raščlanjene riječnim dolinama, a samo ponegdje ih narušavaju nešto viši brežuljci. U sred. dijelu uzdiže se praporom prekriveno Srednjomoldavsko pobrđe (ili Kodri), većinom strmih padina i raščlanjeno uravnjenim dolinama. U njegovu je zap. dijelu najviši vrh zemlje, Balaneştri (429 m). Na S se prostire Sjevernomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama (do 320 m) uz r. Prut koje uključuju snažno erodirane vapnenačke izboje. Na SI je Pridnjeparsko visočje (dio Volino-podolskog visočja u Ukrajini) visoko do 350 m, a na J tokovima jako raščlanjena Južnomoldavska ravnica (stepa Bugeac). Klima je umjerena, kontinentska. Sr. siječanjska temp. iznosi o. -4 °C, a sr. srpanjska o. 21 °C; juž. dijelovi su za 1–2° topliji od sjevernih. Padalina ima malo, između 350 mm na J i 550 mm na S, na većim uzvisinama neznatno više. Većina padne u toplom dijelu godine, često u obliku jakih pljuskova koji na strmijim padinama uzrokuju jaku eroziju. Snijega je malo, ali se može dugo zadržati. Primarna stepska vegetacija na J danas je ugl. pretvorena u obradive površine, kao i šumsko područje na S. Miješane šume (bukva, hrast i grab) pokrivaju 10–12% površine, intenzivno je pošumljavanje radi zaštite od erozije. Ozemlje M. odvodnjava se prema Crnome moru, riječna mreža dobro je razvijena, najveće rijeke izviru u Karpatima i u M. teku rubno. Na Z je Prut koji čini granicu s Rumunjskom, a na I Dnjestar (moldavski Nistru) koji je važan za natapanje i plovidbu. U M. primaju brojne, ali ugl. male pritoke.
Stanovništvo
vojna parada u Tiraspolu
Narodnosna struktura M. vrlo je složena. Moldavci, narod romanske skupine srodan Rumunjima, čine nepune 2/3 ukupnog st. Od ostalih naroda najbrojniji su Ukrajinci (14%) i Rusi (13%), koji su se u velikom broju doseljavali nakon II. svj. rata, najviše u gradove, pa u nekima od njih, kao i u području i od Dnjestra, čine većinu. Na J žive Gagauzi (narod tur. podrijetla, o. 5% st.), ima još Židova, Bugara i dr. Služb. jezik je moldavski, od 1989. ponovno se rabi latinica, u gradovima se govori i ruski. Gustoća naseljenosti od 125 st./km2 najveća je među zemljama koje su nastale raspadom SSSR-a. Najgušće je naseljen sred. dio zemlje, zona pružanja SZ–JI u porječju rijeka Reut i Dnjestar. Najslabije je naseljen J i JI te rubna područja na Z i neka područja i od Dnjestra. Stupanj urbanizacije je nizak, tek nešto viši od 40%. Veličinom znatno odskače gl. grad Chişinău (Kišinjev, 636 000 st., šire grad. područje o. 730 000 st.). Ostali veći gradovi: Tiraspol (148 917), Bălţi (118 700), Tighina (110 200) i Rîbniţa (55 500). Tijekom 1960-ih porast st. bio je brz, zatim se usporio i stagnirao. Nakon osamostaljenja broj stanovnika se smanjuje, o. 5‰ godišnje (prestanak imigracije, a zatim emigracija Rusa i dr., te pad rodnosti). Stopa rodnosti iznosi 11–12‰, a smrtnosti 12–13‰. Udio mlađih od 15 g. je o. 20%, a starijih od 65 g. 10%; medijalna starost je 32 g., očekivano trajanje života 65 g. U vjerskom sastavu dominiraju pravoslavci, uz neznatnu manjinu katolika (na J) i baptista. Prema služb. podacima, nepismenih je manje od 2%. Obvezno obrazovanje obuhvaća 8 godina osnovne i 3 godine sr. škole. Ime nekoliko sveučilišta, među kojima je najstarije poljoprivredno, osn. 1932.
Gospodarstvo
M. se desetljećima razvijala u sklopu planskoga gospodarstva SSSR-a, čime je naslijedila nepovoljnu gosp. strukturu uvelike usmjerenu na primarne djelatnosti. Spadala je među najslabije razvijene republike te države, gosp. zaostajanje počelo je još 1980-ih, a osamostaljenjem suočila se s nekonkurentnošću i drugim tranzicijskim teškoćama (visoka inflacija, rast nezaposlenosti, nedostatak investicija…). Čitavo desetljeće od osamostaljenja M. je bilježila gosp. pad (-8,5% god., prosj. 1990–2000). Usprkos rastu gospodarstva poč. 2000, koji zbog niske baze ima i visoke stope, M. je i dalje najsiromašnija eur. zemlja s BNP-om nižim od 600 USD/st., znatno nižim od Albanije. Perspektive su slabe zbog ovisnosti o uvoznim energentima i sirovinama, niskim vrijednostima poljoprivr. proizvoda na koje je usmjerena, nepovjerenja stranih investitora i spore privatizacije. Poljoprivreda zapošljava polovicu radne snage i daje četvrtinu dohotka. U doba SSSR-a bila je specijalizirana za uzgoj voća, povrća i grožđa, a zbog udaljenosti i danas je ugl. usmjerena na to tržište. Najvažniji proizvodi: grožđe (juž. i sred. područja), jabuke i drugo voće (na S), pšenica i kukuruz, suncokret, šećerna repa, duhan, različito povrće. U stočarstvu je najvažniji uzgoj goveda, ima svinja i ovaca. M. oskudijeva prir. izvorima, plodno tlo najvažniji je resurs, iskorištava se nešto gipsa te nafte i plina. U jednoj hidroelektrani na Dnjestru dobiva se 10-ak % el. struje, ostalo u termoelektranama. Ind. je slabo razvijena, najvažnija je prerada poljoprivr. proizvoda (vinarije, šećerane, uljare, prerada voća i povrća, duhanska ind. i dr.). U većim gradovima ima nešto strojogradnje, proizvodi se građev. materijal, tekst., elektrotehn. i kem. ind., ali skromna opsega. Turizam je slabo razvijen, zemlju godišnje posjeti 20-ak tisuća stranih turista. Skromna je i vanj. trgovina, uvoz je nešto veći od izvoza. Uvoze se strojevi, el. i elektron. uređaji, energenti, željezo, odjeća, roba široke potrošnje, najviše iz Ukrajine, Rusije, Rumunjske i Njemačke. Izvoze se poljoprivr. proizvodi i prerađevine, tekstil i koža, nešto strojeva, najviše u Rusiju, Italiju i Rumunjsku. Prom. mreža dosta je gusta. Stupanj automobilizacije je nizak. Usprkos razvoju cestovnog prometa, željeznica (širokoga kolosijeka) i dalje je dosta važna. Unutrašnja plovidba odvija se na Dnjestru, gl. luke su Rîbniţa i Tighina. Chişinău ima međunar. aerodrom.
BNP (2002): 1,96 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 24%, industrija 25%, usluge 51%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 51%, industrija 14%, usluge 35%
Nezaposlenih (2003): 7,9%
Inflacija (1990–2001): 103,1% (2003: 11,6%)
Realan rast gospodarstva (1990–2002): -8,4%
Uvoz (2003): 1,01 mlrd. €
Izvoz (2003): 0,79 mlrd. €
BNP (2002): 1,96 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 24%, industrija 25%, usluge 51%
Udio zaposlenih po sektorima (2001):
poljoprivreda 51%, industrija 14%, usluge 35%
Nezaposlenih (2003): 7,9%
Inflacija (1990–2001): 103,1% (2003: 11,6%)
Realan rast gospodarstva (1990–2002): -8,4%
Uvoz (2003): 1,01 mlrd. €
Izvoz (2003): 0,79 mlrd. €
Povijest
manastir St. Ioan u Suceavi
manastir Neamt, XV. st.
U ←I. tisućljeću područje današnje M. nastavali su Kimerijci, Skiti, Geti i Dačani. Od I–III. st. dio M. je pod vlašću Rima; u doba doseobe naroda M. naseljavaju Slaveni i Anti, a od IX. do XI. st. Uliči i Tiverci. Od IX. do XIII. st. M. je u sastavu Galičko-Volinskog kneštva i Kijevske Rusije. God. 1359. utemeljeno je neovisno Moldavsko kneštvo na čelu s vlaškim vojvodom Bogdanom (vladao 1359–65). Vrhunac moći M. postiže u doba vladavine vojvode Stjepana III. Velikog (1457–1504); M. se tada uspješno suprotstavlja ug., polj. i osman. pritisku. Stjepanov sin i nasljednik Bogdan III. Jednooki (1504–17) bio je prisiljen prihvatiti vazalni odnos prema Osmanlijama. Na postavljanje moldavskih vojvoda otada velik utjecaj ugl. imaju Osmanlije (1619–20. naslov moldavskog vojvode obnaša Hrvat Gaspar Gratiani, rodom iz Gračaca), koji od 1711. kao vladare M. (s naslovom hospodar ) ugl. imenuju carigradske Grke (Fanariote); prvi hospodar bio je Nicolaie Mavrocordat (1711–15). Između 1711. i 1812. M. je često poprište sukoba između Osman. i Rus. Carstva. God. 1792. Rusija stječe teritorij lijeve obale Dnjestra, nastanjen Moldavcima i Ukrajincima, a 1812. ugovorom u Bukureštu dobiva Besarabiju (oko polovice teritorija Moldavskoga kneštva). Širenje Rusije na područje delte Dunava nastavlja se Jedrenskim ugovorom (1829). Tijekom Krimskoga rata (1853–56) M. zauzimaju austr. postrojbe. Pariškim ugovorima 1856. i 1858. M. je privremeno teritorijalno proširena na juž. dio Besarabije; 1859. pod vladavinom Alexandra Joana Cuze (vladao 1859–61) sklopljena je personalna unija između Moldavskoga kneštva i Vlaške (formalna unija ostvarena je tek 1861). Iako su na dijelu M. pod rus. vlašću postojali određeni oblici autonomije (lokalni boljari na funkciji guvernera, pravosl. arhiepiskopija i dr.), područje je prisilnim mjerama bilo izloženo snažnom procesu rusifikacije. Nac. pokret rum. nac. obilježja razvija se tek početkom XX. st. God. 1917–18. dio M. zauzimaju sovj. postrojbe, a od veljače 1918. Rumunjska. Puna sovj. vlast ostvarena je 1924; iste je god. ustrojena Moldavska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sastavu Ukrajinske Sovj. Socijalist. Republike (bez Besarabije, koja je pripala Rumunjskoj). God. 1940. Rumunjska se odrekla Besarabije te je ustrojena (od sred. dijela Besarabije i Moldavske Autonomne Sovj. Socijalist. Republike) Moldavska Sovj. Socijalist. Republika. U II. svj. ratu teritorij M. bio je pod rum. i njem. okupacijom; 1944. zauzimaju je sovj. postrojbe. Raspadom SSSR-a proglašena je neovisnost M. (27. VIII. 1991). Razdoblje 1990-ih god. karakteriziraju sukobi između moldavskih vlasti i od Rusije podržavanog autonomaškog pokreta naroda Gagauza. Mirovnim ugovorom 1997. Gagauzija je stekla ograničenu autonomiju u okviru Moldavije, a uspostavljena je i stalna rus. vojna prisutnost (rus. povlačenje predviđeno je 2020). Od 2001. na vlasti u M. je predsj. Vladimir Voronin.