 |
|
| Službeni naziv: | Kneževina Monako, Principauté de Monaco |
| Površina: | 1,95 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2002): 32 020 (16 410 stanovnika/km2); 100% gradsko |
| Glavni grad | Monaco, 1000 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 3 samoupravna područja |
| Službeni jezik | francuski |
| Valuta | euro (EUR) = 100 centa |
Monako, država u juž. Europi, enklava na krajnjem JI Francuske, uza Sredozemno more, ima 4 km morske obale.
Prirodna obilježja
Oceanografski muzej
S nepuna 2 km2 površine M. je nakon Vatikana najmanja država svijeta. Nalazi se na Azurnoj obali, 8 km od tal. granice, okružuje ga franc. dep. Alpes-Maritimes. Zauzima brdovito obalno područje dugo 3 km, široko nekoliko stotina metara, i dva veća zaljeva. Najviša je uzvisina Mont Angel, 140 m. M. se sastoji od četiriju četvrti (quartier) : Monaco-Ville, stari grad i nekadašnja tvrđava nalazi se na 60-ak m visokoj stijeni. Na SI je Monte Carlo, poznat po kockarnicama, ali i Operi, hotelima, kupalištima i dr. Između njih je lučko područje La Condamine s trgovinama, servisima, stamb. zgradama. Na JZ je Fontvieille, malena industr. zona. Tu je potkraj 1950-ih nasipavanjem mora dobiveno 30-ak ha nove površine. Klima je sredozemna s blagim, vlažnim zimama i suhim i toplim ljetima. Sr. siječanjska temp. iznosi 10 °C, srpanjska 24 °C. Padalina ima o. 800 mm. Prir. sredozemnu vegetaciju obogaćuju brojni uređeni nasadi, parkovi i vrtovi. Površinskih tokova nema.
Stanovništvo
Monaco – Ville
U M. živi 32 020 stanovnika, ali državljana Monaka ima samo 5–6 tisuća. Starosjedioci, Monegasi, čine 19% stanovništva, najbrojniji su Francuzi (o. 40%), Talijani (20%), Britanci, a ima pripadnika i mnogih drugih naroda. Služb. jezik je francuski, a govore se i monegaški, mješavina francuskog i talijanskog, te engleski. S više od 16 000 st./km2 M. je najgušće naseljena država svijeta. Cijelo je područje urbanizirano, ruralnog stanovništva nema. Oko pol. ukupnog stanovništva živi u Monte Carlu, o. 1000 st. u Monaco-Villeu – to je najrjeđe naseljeni dio (o. 5000 st./km2). Broj stanovnika postupno raste (1982: 27 000, 2000: 30 000), a najviše ovisi o migracijama. Stope rodnosti i smrtnosti u takvoj populaciji nisu relevantne, jako osciliraju, ugl. su između 5 i 12‰, ali mogu biti i veće. Stanovništvo je vrlo staro: mlađih od 15 g. ima o. 16%, a starijih od 65 g. o. 22%. Medijalna starost je 45 g., a očekivano trajanje života 79 g. Katolicizam je drž. religija, o. 90% stanovništva su katolici, ima nešto protestanata, židova i dr. Crkva vodi i škol. sustav. Nepismenih praktički nema.
Gospodarstvo
luka za jahte
Iako se ne objavljuju služb. ekon. podaci, pa se analize zasnivaju na procjenama M. sigurno spada među najbogatije zemlje svijeta. Kao “porezni raj” u kojem nema poreza na imovinu i prihode pojedinaca (od 1963. ta je povlastica ukinuta za državljane Francuske), a tvrtke imaju niske porezne stope, kneževina je privukla mnoge bogate pojedince koji su se ovdje nastanili i kompanije koje su otvorile poslovnice i urede. Golema većina prihoda ostvaruje se od tercijarnih djelatnosti: turizma, trgovine, financ. djelatnosti, prometa i dr., a ostalo od industrije. Usprkos otvorenosti, država je zadržala monopol u nekim ključnim sektorima (telefonija, pošta, duhanska ind.). Poljoprivreda se svodi na uzgoj različitih vrsta juž. voća i nešto povrća. Energetskih i drugih prir. bogatstava nema, u cijelosti ovisi o uvozu. Ind. je razvijena u jugozap. četvrti Fontvieilleu. Najvažnije su kozmetička (mirisi), elektron., kem., graf., tekst. i prehr. Turizam je najvažnija gosp. grana koja se počela razvijati otvaranjem kockarnice. Danas je M. jedno od najluksusnijih eur. turist. odredišta (raznovrsna ponuda zabave, kult.-pov. spomenici, muzeji, poznati oceanografski institut s akvarijem, utrke Formule 1, marina, trgovine luksusnom robom i dr.). Godišnje ga posjeti o. 250 000 turista, i još o. 2 mil. jednodnevnih posjetitelja. Znatni prihodi ostvaruju se od prodaje poštanskih maraka. M. je u carinskoj i monetarnoj uniji s Francuskom, a time i s EU-om. Cestovna mreža sastoji se od grad. ulica, ceste duž Azurne obale i priključka na paralelnu autocestu. Kroz M. prolazi odsječak želj. pruge Menton–Nica. Najbliži aerodrom je u Nici (22 km), s njim postoji redovita helikopterska veza. BNP (2002): 8,14 mlrd. USD Udio BDP-a po sektorima (2001): poljoprivreda 5%, industrija 25%, usluge 70% Udio zaposlenih po sektorima (2000): poljoprivreda 15%, industrija 25%, usluge 60% Nezaposlenih (2003): 10,5% Inflacija (2003): 2,9%) Realan rast gospodarstva (1990–2002): -1,0% Uvoz (2003): 5,43 mlrd. USD Izvoz (2003): 3,00 mlrd. USD
Povijest
Na mjestu današnjega M. opstojale su naseobine u doba Feničana i Grka. U djelima rim. pisaca bilježi se kao Monoecus, Herulis Monoeci Portus . U XII. st. njima vlada Genova, od XIII. st. genovska velikaška obitelj Grimaldi (od XVII. st. kneštvo); 1641. postaje franc. protektorat. Vladajuća dinastija Matignon-Grimaldi održala se do Franc. revolucije; 1793. pripojen Francuskoj. Pariškim mirovnim ugovorom Grimaldi su vraćeni na prijestolje; od 1815. pod protektoratom Sardinije. Nakon ustanka 1848. gubi gradove Menton i Roquebrune, koji se priključuju Francuskoj. God. 1863. otvorena je u Monaku prva kockarnica, ključan izvor gosp. prihoda kneževine. God. 1918. regulirani su odnosi s Francuskom, koja se obvezala preuzeti pokroviteljstvo nad Monakom, a knez M. vladati u suglasju s franc. interesima. Nov ustav donesen je 1922; njime je zakonodavna vlast podijeljena između kneza i Nar. vijeća, odn. skupštine. Glavna polit. snaga je stranka Nar. i demokr. saveza. Od 1949. do 2005. Monakom je vladao princ Rainier III.; naslijedio ga je sin Albert (Albert II.).