Mrnavić, Ivan Tomko, hrvatski književnik i povjesničar (Šibenik, 7. II. 1580 – vjerojatno Beč, 1. IV. 1637). U svojim djelima potpisivao se i kao Bošnjanin ili Bosnensis. U Šibeniku je 1606. imenovan za kanonika i biskupskog odvjetnika, 1627. za zagrebačkoga kanonika i arhiđakona, da bi u razdoblju 1631–35. obnašao dužnost bosanskoga biskupa. Njegova specifična nacionalna ideologija, koju često potkrjepljuje izmišljenim rodoslovljima i krivotvorenim ispravama, ostavila je traga i u epskoj pjesmi Život Magdalene od knezov Zirova plemena Budrišića (1626) te u drami Osmanšćica (1631). Među njegovim povijesnim djelima, koja su većinom krivotvorine i plagijati, ističu se Justinijanov život (napisan oko 1619. u Rimu), kojim pokušava dokazati slavensko podrijetlo cara Justinijana, te glagoljski psaltir Nikole Rabljanina s teorijom o Jeronimu kao tvorcu glagoljice. Ostala povijesna djela: O Iliriku i carevima iz Ilirika…; Ogled o prioratu Vrana; Život blaženog Augustina iz Reda propovjednika zagrebačkog i nucerskog biskupa. Važnija su mu djela samo Život Berislava Bosanca, biskupa vesprimskoga, bana Dalmacije, Hrvatske, Slavonije i Bosne, zapravo plagijat rukopisa Antuna Vrančića, te opis Bosne iz 1627.