muzeologija, skup znanstv. disciplina koje proučavaju teoriju i praksu muzejske djelatnosti; bavi se principima zaštite, istraživanja i komuniciranja materijalne baštine čovječanstva i čovjekove okoline te utvrđuje teorijske postavke za formuliranje sustava selekcioniranja, dokumentiranja i pohranjivanja muzejskih predmeta i diseminiranja i interpretiranja stvorenih podataka. Prvi zapisi s uputama o metodama, cilju i klasificiranju materijala u procesu sabiranja u djelima Inscriptiones vel tituli theatri amplissimi… (München, 1565) flam. liječnika Samuela von Quiccheberga. Potkraj XIX. i poč. XX. st. osnivaju se prve muzejske udruge: British Isle’s Museum Association (BMA) 1889, American Association of Museums (AAM) 1906. i Deutscher Museumsbund 1917; prvi muzeološki časopisi u Njemačkoj (Zeitschrift für allgemeine Museologie und verwandte, 1878–1885; Museumskunde, 1905), Vel. Britaniji (The Museum Journal, 1901), Americi (Museums News, 1924); god. 1926. na poticaj H. Focillona osniva se Međunar. ured za muzeje pri Društvu naroda; 1946. osnovan je Međunar. savjet za muzeje (International Council of Museums, ICOM) koji pokreće časopise ICOM News (1948) te zajedno s Uneskom Museúm (1948); Sedma ICOM-ova konferencija 1965. zaključuje da teorijsku muzeologiju treba razvijati na sveučilištima; 1976. osniva se Međunar. komitet ICOM-a za muzeologiju (ICOFOM). U Hrvatskoj je 1966. m. uvedena kao poslijediplomski studij, 1983. priznata kao disciplina i 1986. uvedena kao samostalni studij na Odsjeku za informacijske znanosti Filoz. fak. u Zagrebu; Antun Bauer 1955. inicirao je osnivanje Muzejsko-dokumentacijskog centra (MDC) kao matične ustanove za unapređenje muzejske djelatnosti. U Hrvatskoj izlaze časopisi Muzeologija (1953) i Informatica museologica (1970).