Nahičevan (Naxçivan), autonomna republika u sastavu Azerbajdžana, u jugozap. dijelu Maloga Kavkaza; 5500 km2, 373 000 st. Terit. eksklava okružena Armenijom, Iranom i Turskom. Gl. grad → Naxçivan, veći gradovi Culfa i Ordubad. Većinom planinska (do 3904 m), na Z i JZ je dolina r. Araks (granica s Iranom i Turskom); o. 75% teritorija iznad 1000 m. Suha kontinentska klima; 200–600 mm oborina. U nizini i nižem gorju polupustinjska vegetacija, u višim ravnjacima stepa, u najvišima pašnjaci i šuma. Obradivo je 7% površine (od toga se više od 80% natapa). Većina stanovništva živi u dolini Araksa. Gl. je gosp. djelatnost poljodjelstvo (pšenica, ječam, pamuk, duhan, vinova loza, dud, voće); stočarstvo (ovca, govedo, koza), uzgoj dudova svilca. Rudarstvo (sol, molibden, olovo). Dvije hidroelektrane na Araksu. Mnogobrojni termalni izvori. Tekst., prehr., kovinska ind., strojogradnja. Dolinom Araksa prolazi želj. pruga i cesta Erevan–Baku. Nalazišta drevnih naselja. Prvi spomen područja N. datira iz o. ←1500. Tijekom pov. razvoja nad N. se smjenjuje više vrhovnih gospodara (Perzijanci, Mongoli, Osmanlije i dr.). Sred. XVIII. utemeljen je Nahičevanski kanat, koji je nakon rus.-perz. rata (1826–28), na osnovi Turkmajčanskog mira, pripojen Rusiji. U vrijeme građ. rata u Rusiji 1918–20, područje N. držale su snage bjelogardijaca i stranih intervencionista. Sovj. vlast uspostavljena je u srpnju 1920. God. 1924. osnovana je Nahičevanska Autonomna Sovj. Socijalist. Republika u sastavu Azerbajdžanske SSR. Nakon raspada Sovj. Saveza 1991. ostaje autonomna republika u okviru Azerbajdžana.