Nantes (bretonski Naoned), gl. grad dep. Loire-Atlantique i regije Pays de la Loire, te luka na poč. estuarija Loire, 56 km od Atlantskog oceana, zap. Francuska; 286 400 st. Važno gosp. središte. Brodogradnja, kem. ind., proizvodnja želj. i zrakoplovnih dijelova, tekst., prehr. ind., rafinerija nafte. Prom. čvorište. Međunar. zračna luka. Jedan od najjače transformiranih franc. gradova u XX. st. Izgrađene su moderne industr. zone i nova luka s više od 3 km dokova; povezan je s predlukom Saint-Nazaire. Srednjovj. utvrda (X. st., ponovno izgrađena 1466). Sveučilište (1460), Muzej lijepih umjetnosti; katedrala sv. Petra (X–XV. st.) ima na pročelju (1434–1508) troja reljefna vrata i dva tornja (oštećena je u II. svj. ratu, obnovljena 1972), got. crkva (XIII. st.). Rodno mjesto Julesa Vernea (1828). N. je dobio naziv prema galskom plemenu Namnetima, čiji je bio gl. grad. Za Rimljana trg. i upr. središte. Poslije su ga opljačkali i okupirali Normani (834–936). Pripao franc. kruni 1532. Za vjerskih ratova (1562–98) pridružio se Kat. ligi; 1598. tamo je izdan Nanteski edikt.