Navarra (baskijski Nafarroa), provincija i auton. zajednica (od 1982) u Španjolskoj, 10 391 km2, 588 700 st. Većinom se poklapa sa španj. dijelom pov. pokrajine Navarre. Graniči s auton. zajednicama Baskijom (País Vasco) na SZ, La Rioja na JZ i Aragón na JI i I, te franc. regijom Aquitaine na S. Gl. grad Pamplona, veći gradovi Estella, Tafalla, Tudela. Pretežno planinski kraj u zap. Pirenejima, ispresijecan dolinama pritoka Ebra (Aragón, Ega, Arga) koji protječe jugozap. rubom. Poljoprivreda (žitarice, vinova loza, šećerna repa, voće; stočarstvo). Kem., prehr., drvna ind. Baskijski velikaš Ińigo Arista uspostavio je o. 798. neovisnu državicu iz koje će se razviti N. Ubrzo je natjeran prihvatiti formalno franačko vrhovništvo. U drugoj pol. IX. st. Aristov potomak García Iniguez (o. 860–80) uzima naslov kralja i uspostavlja diplomatske i dinastičke veze s Asturijom. Za njegova sina Sancha I. granice kraljevstva šire se j od Ebra; u vrijeme Sancha III. (1000–35) najjača je kršć. država na Pirenejskom poluotoku. Neko vrijeme sjedinjena s Aragonijom (1076–1134). Nasljedstvom pripala (1234) vladarskoj kući Champagne, a 1285. franc. kraljevima. God. 1328. u posjedu kuće d’Evreux, 1425. aragonske dinastije te 1484. vladarske kuće d’Albert. God. 1512. Ferdinand II. Katolički priključio je Gornju N. (područje j od Pireneja) Španjolskoj; to je područje imalo svojega potkralja i uživalo auton. status do 1833. Drugi dio pov. pokrajine (Donja N.) došlo je 1548. u posjed jedne loze Burbonaca, a nakon što se Henrik od Navarre (kao Henrik IV.) uspeo na franc. prijestolje (1589), pripojena je, zajedno s područjima Foix i Barné, franc. kruni. Do 1789. imala je unutar Francuske zaseban status, a do 1830. franc. su kraljevi imali naslov “kralja od Navarre”.