Náxos, iskopine mikenskog naselja
Náxos, najveći otok u Cikladima, jugoist. Grčka; 428 km2, 18 500 st. Građen od granita, serpentina i vapnenca. U ist. dijelu gorje (Oksiá, 1003 m), na Z nizina. U plodnim dolinama proizvode se vino, agrumi, bademi, smokve i masline; u višim zonama stočarstvo (ovca, koza). Pčelarstvo. Proizvodnja sira i likera. Kamenolomi granita i mramora. Turizam. Gl. naselje i luka Náxos na zap. obali. Iskopine mikenskog naselja s od Náxosa. Naseljen već u ←II. tisućljeću, od ←IX. do ←IV. st. bogato trg. središte (mramor, vino). U ←V. st. pod Atenom, od ←II. st. pod vlašću Rima. Od 1207–1566. držali ga Mlečani, a Turci od 1566–1830, kada je pripao Grčkoj. Od pol. ←VII. do pol. ←VI. st. bio je poznat po svojoj kiparskoj školi; najstarija poznata signatura u grč. umjetnosti potječe od Eutikardita (potkraj ←VII. st.).