Nebraska, Lincoln, Capitol
Nebraska, rijeka Platte u središnjem toku
Nebraska, Chimney Rock u blizini Bayarda
Nebraska, Toadstool Park u blizini Crawforda
Nebraska, Omaha
Nebraska, zastava
Nebraska, sav. država u sred. dijelu SAD-a (od 1. ožujka 1867), jedna od država Midwesta; 199 113 km2 (15. sav. država), 1 757 399 st. (38. sav. država). U smjeru S–J proteže se 333 km, a u smjeru I–Z 687 km. Na S graniči sa sav. drž. South Dakotom, na I sa Iowom i Missourijem (granicu tvori r. Missouri), na J s Kansasom, na JZ s Coloradom, na Z s Wyomingom. Gl. grad Lincoln (242 072 st.). Planinsko područje na JZ (najviši vrh Johnson Township, 1654 m); prosj. visina 792 m. Na I, Z i J ravnice. Prevladava kontinentalna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama. Ljeti je čest tornado, a zimi snježne oluje (blizzard). Oko 2% površine prekrivaju šume; šumarstvo. Tradic. poljoprivr. područje; o. 95% zemljišta je obrađeno. Uzgoj kukuruza, pšenice, sijerka, soje, ječma, raži, prosa, šećerne repe, mahunarki i krumpira. Stočarstvo (govedo, svinje, ovce). Prehr. (mesna) i elektron. ind. Proizvodnja industr. strojeva. Nafta; manja ležišta prir. plina. Najveća r. je Platte (Nibrathka u jeziku plemena Otoe, odatle i naziv N. za cijelu državu). Nekoliko prir. i umjetnih jezera; geol. park Toadstool. Veći gradovi: Omaha, Grand Island, Bellevue i Kearney. Brojni muzeji. Turizam. Sveučilište. Amer. predsj. Gerald R. Ford rođen je u N. Pretpostavlja se da je španj. istraživač Francisco Vásquez de Coronado prvi Europljanin koji je stigao u N. 1541. U to su vrijeme N. naseljavala indijanska plemena Omaha, Ponca, Pawnee i Otoe na I i u sred. dijelu, te Oglala Sioux, Arapaho, Potawatome i Cheyenne na Z. Od 1700–63. pod franc., a od 1763–1803. pod španj. vlašću. Zatim u posjedu SAD-a. U razdoblju 1804–06. dio teritorija istraživala je ekspedicija M. Lewisa i W. Clarka. Prvo stalno eur. naselje (trg. postaju) osnovao je 1807. Španjolac Manuel Lisa; poslije su osnovani Bellevue (1810) i Fort Atkinson (1819). N. je bila dio teritorija Indiane, Louisiane i Missourija od 1834, a od 30. V. 1854. (Kansas–Nebraska Act) samostalni teritorij. God. 1867. preko N. sagrađena je prva želj. pruga (Union Pacific).