 |
|
| Službeni naziv: | Nepal, Sanghiya Lokāntrik Ganatantra Nepāl |
| Površina: | 147 181 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2003): 24 660 000 (168 stanovnika/km2); 13% gradsko |
| Glavni grad | Kāthmāndau (Katmandu), 822 900 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 5 regija, na nižoj razini 75 distrikata |
| Službeni jezik | nepalski |
| Valuta | nepalska rupija (NPR) = 100 paisa |
Nepal, država u juž. Aziji, na padinama Himalaje, graniči s Kinom (Tibet) na S i Indijom na Z, J i I; nema morske obale.
Prirodna obilježja
rijeka Trisuli
Katmandu, pagode i hramovi
Anapurna, južna strana
N. je zemlja u juž. Aziji, u sred. dijelu Himalaje i njezinu juž. predgorju. Planine zauzimaju o. 3/4 ukupne površine. Obuhvaća 800 km dug i 200 km širok pojas od ruba gangeske nizine do najviših vrhova Himalaje. U tom se području mogu izdvojiti četiri pretežno paralelne zone općeg smjera I–Z. Najniži dio je Tarai (ili Terai), 30-ak km široko područje na rubu nizine r. Ganges. To je pretežno uravnjeno područje s dosta plodna tla, a samo u sjev. dijelu blago valovito i mjestimično zamočvareno, posebice u doba ljetnog monsuna. Drugu zonu čini gorje Churia koje se vrlo strmo izdiže iz ravnice. Sastoji se od više paralelnih grebena visokih 1000–2000 m, između kojih se pružaju doline i zavale, većinom na 600–900 m n.m. Najviši je niz Mahabharat, čiji najviši vrh doseže 2900 m. Sljedeća je cjelina Niska Himalaja. Počinje prostranim i gusto naseljenim intermontanim udolinama s od Mahabharata na 1200–1800 m, iznad kojih se uzdiže splet planina čiji su vrhovi većinom između 2400 i 4200 m. Posljednju cjelinu čini Visoka ili prava Himalaja, najveće i najviše planinsko područje svijeta s više vrhova iznad 8000 m. Većina najviših vrhova nalazi se u ist. dijelu zemlje duž granice s Kinom, među ostalim Lhotse (8516 m), Makalu (8481 m), Cho Oyu (8153 m) i Mt. Everest (nepalski Sagarmatha), s 8848 m, najviši vrh na Zemlji. Na krajnjem I nalazi se veliki masiv Kanchenjunga (8598 m). U zap. dijelu vrhovi iznad 8000 m (Dhaulagiri 8172 m, Annapurna 8091 m) uzdižu se kao izdvojeni, samostalni masivi razdvojeni dubokim, teško prohodnim dolinama. Klimatske značajke određene su utjecajem monsuna i reljefom pa se obilježja s visinom značajno mijenjaju. Najniži dijelovi imaju trop. monsunsku klimu s vrućim i vlažnim ljetima i razmjerno suhim zimama. Padaline donosi jugozap. ljetni monsun (lipanj–rujan), a količina se kreće o. 2000 mm. Najviše padalina primaju monsunu izloženi pristranci Himalaje, između 3000–5000 mm, prema S količina oborina se smanjuje pa su pojedine padine i zavale u kišnoj sjeni dosta suhe. S visinom se znatno mijenjaju i temperature. Na visinama između 500 i 2500 m temperaturne značajke slične su umjereno toploj klimi – sr. siječanjske temp. iznose o. 10 °C, a sr. srpanjske o. 24 °C. Iznad toga temp. se dalje snižavaju, a snježna granica nalazi se na o. 4800 m. Vegetacija je raspoređena po visinskim pojasima: do 1500 m prevladava listopadna monsunska šuma, do 2700 m mješovita šuma (hrast, bor, rododendron), danas uvelike iskrčena. Do 3700 m su crnogorične šume (ariš, himalajski cedar i dr.), a još iznad toga, do snježne granice, planinska je vegetacija klekovine i travnjaka. Pod šumama je o. 35% površine. Riječna je mreža dobro razvijena, a rijeke pripadaju porječju Gangesa, odn. slijevu Indij. oceana. Bogate su vodom, velika pada, teku kroz duboko usječene klance i nose puno materijala koji talože u donjem toku, gdje su u kišnom razdoblju česte poplave. Najveće rijeke: Seti, Karnali, Bheri, Narayani, Sun Kosi i Arun.
Stanovništvo
djevojka iz središnjeg Nepala
Stanovništvo N. premašilo je 26 mil., a sastavljeno je od mnogobrojnih etničkih zajednica koje se po podrijetlu mogu svrstati u dvije gl. skupine: tibetsko-burmansku, koja se doselila sa S, i indoeuropsku, koja je došla s J. Među tibetsko-burmanskim narodima najbrojniji su Nevari, Tamang, Rai, Limbu, Šerpe, Magar, Gurung i dr. Indoeur. stanovništvo više se razlikuje po kastinskoj podjeli (slično kao u Indiji) nego po etničkim posebnostima. Služb. jezik je nepalski, koji se razvio od sanskrta, piše se posebnim pismom (devanagari), govori ga kao materinski većina stanovništva indoeur. podrijetla, a preuzeo ga je i dio tibetsko-burmanskih naroda, posebice onih koji žive u području Niske Himalaje, gdje je miješanje bilo jače. Pojedine etničke zajednice govore svojim jezicima. Gustoća naseljenosti razmjerno je visoka i vrlo neravnomjerna. Gustoćom izrazito odskače dolina u kojoj je gl. grad, veća od 2000 st./km2 i ukupno oko 2 mil. st. Drugo područje velike gustoće je nizina Tharai, posebice njezin ist. dio. Planinsko područje Himalaje rijetko je naseljeno, u zap. dijelu i manje od 10 st./km2. Stupanj urbanizacije vrlo je nizak, u gradovima živi manje od 15% st. Veličinom dosta odskače gl. grad Katmandu (822 900 st.). Ostali veći gradovi: Pokharâ (194 500), Lalitpur (188 600), Birâtnagar (186 300), Birganj (138 900) i dr. Porast stanovništva vrlo je brz, snažan porast počeo je još sred. XX. st. (1950. bilo je o. 9 mil. st., 1980. o. 15 mil.) i iako je potkraj stoljeća malo smanjen, još iznosi visokih 23‰ (prosj. 1980–2001). Stope rodnosti i smrtnosti ipak su smanjene i iznose o. 32, odn. o. 10‰. Stanovništvo je po strukturi vrlo mlado, mlađi od 15 g. čine o. 39%, a stariji od 65 g. manje od 4%. Medijalna je starost 20 g., a očekivano trajanje života 60 g. U vjerskom sastavu s više od 80% prevladavaju hinduisti, a hinduizam je službena drž. religija; budista je o. 10%, muslimana 5%, ima nešto kršćana i dr. Obrazovanje je tradicionalno bilo rezervirano samo za više kaste. Iako je nakon revolucije 1951. uvedeno obvezno 5-godišnje obrazovanje, obrazovna struktura vrlo je slaba. Nepismeno je o. 40% muškog i o. 3/4 ženskog stanovništva. Najstarije sveučilište osnovano je u gl. gradu 1959.
Gospodarstvo
N. spada među 15-ak najsiromašnijih i najslabije razvijenih zemalja svijeta. Više je razloga takvu stanju: nepovoljne prir.-geogr. značajke i siromaštvo prir. izvorima, slabo razvijena infrastruktura, tehnol. zaostalost, brz porast i nepovoljna obrazovna struktura stanovništva, geogr. izoliranost i samonametnuta polit. zatvorenost, snažna drž. kontrola i regulacija, neučinkovita uprava i administracija, povremeni unutrašnji nemiri što odbija strane investitore i dr. Usprkos planovima i nekim započetim reformama, zemlja još uvelike ovisi o stranoj pomoći, BNP po stanovniku niži je od 250 USD, a procjenjuje se da 40-ak% st. živi ispod granice siromaštva. Poljoprivreda je još uvijek najvažnija grana djelatnosti, njome se bavi 3/4 aktivnog stanovništva i ostvaruje najveći dio BDP-a. Gl. je problem nedostatak obradiva zemljišta, usitnjenost poljoprivr. posjeda, stalna opasnost od erozije i klizišta na većim nagibima. Najvažnija su poljoprivr. područja nizinski dio (Tarai), dolina Katmandu i područje riječnih dolina. Gl. poljoprivr. kultura i gl. prehr. proizvod je riža. Iako se na nekim područjima ostvaruju i viškovi, zbog slabe infrastrukture jako je otežana distribucija, pa se u planinskim područjima povremeno javljaju nestašice. Rastuće potrebe zbog porasta stanovništva mogle bi se zadovoljiti poboljšanjem tehnologije (natapanje) i uvoženjem kvalitetnijih sorata jer nema mogućnosti za povećanje poljoprivr. površina. Uzgajaju se još kukuruz, pšenica, proso, ječam, krumpir, a od komerc. kultura šećerna trska, duhan, uljarice, nešto čaja i jute. U nizinskim područjima uzgajaju se bivoli (i za rad na rižištima) i perad, u planinskima jakovi, koze i ovce. Šumarstvo je važna grana gospodarstva i u velikoj mjeri sudjeluje u izvozu, a drvo se uvelike koristi kao izvor energije. N. nema značajnijih rudnih nalazišta. Utvrđena su ležišta željezne rude, bakra, kobalta, nešto lignita. Najvažniji je prir. potencijal hidroenergija na brzim i vodom bogatim rijekama. Ind. je slabo razvijena, razlikuju se mali pogoni, često kao obrti i kućna radinost, te velika drž. poduzeća. Najvažnije su grane prehr. (ljuštionice riže, proizvodnja pića, šećerane, uljare…), drvna, ind. građev. materijala za domaće tržište, te proizvodnja sagova i odjeće kao izvozno orijentirane ind. Turizam (posebice alpinizam) značajna je gosp. grana, ima i velik potencijal, ali je ograničen slabom infrastrukturom i povremenim nemirima, pa su velike oscilacije. Zemlju godišnje posjeti 300–500 tis. stranaca. Vanj. trgovina je skromna, uvoz zna biti dvostruko veći od izvoza. Izvoze se sagovi, tekstil i odjeća, juta, žitarice, najviše u Indiju (gotovo 50%), zatim SAD i Njemačku. Uvozi se različita potrošna industr. roba, strojevi i vozila, nafta i derivati, najviše iz Indije, Kine i UAE-a. Prom. je sustav slabo razvijen. Cestovna mreža je rijetka, postoje veze gl. grada s Indijom i Kinom izgrađene uz pomoć tih država. Unutrašnja povezanost je slaba, nešto je bolja u Taraiu kroz koji vodi uzdužna cesta od Z do I zemlje. Želj. mreža sastoji se od nekoliko kratkih ogranaka uz indij. granicu. Međunar. aerodrom je u Katmanduu.
BNP (2003): 5,92 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 41%, industrija 21%, usluge 38%
Udio zaposlenih po sektorima (1999):
poljoprivreda 76%, industrija 10%, usluge 14%
Nezaposlenih (2000): 7%
Inflacija (pros. 1990–2001): 8,5%; (2003: 5,7%)
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 4,7% (2003: 3,1%)
Uvoz (2003): 925 mil. USD
Izvoz (2003): 551 mil. USD
BNP (2003): 5,92 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 41%, industrija 21%, usluge 38%
Udio zaposlenih po sektorima (1999):
poljoprivreda 76%, industrija 10%, usluge 14%
Nezaposlenih (2000): 7%
Inflacija (pros. 1990–2001): 8,5%; (2003: 5,7%)
Realan rast gospodarstva (1990–2002): 4,7% (2003: 3,1%)
Uvoz (2003): 925 mil. USD
Izvoz (2003): 551 mil. USD
Povijest
budistički hram u Katmanduu
Najranija pov. područja N. nisu poznata, a drevne knjige Vamsavali miješaju povijest i mitove. Na područje današnjeg N. budizam prodire već u ←III. st. U prvim stoljećima nakon Krista na području nepalske ravnice ustrojena je država na čelu s dinastijom Kirati, koju u IV. i V. st. smjenjuje dinastija Ličhavi (u indij. izvorima nazivana Nepal), koja se razvijala pod utjecajem indij. civilizacije. U VIII. st. ta država slabi i raspada se. Dinastija Malla vladala je u Katmanduu do 1769. Prvi zakonik (utemeljen na hinduističkim načelima) donio je vladar Jaya Sthiti (vladao o. 1382–95). Polit. nejedinstvenost dovela je (nakon smrti kralja Yakse) o. 1482. do podjele države Malla na tri zasebna kneštva (Katmandu, Patan i Bhadgaon). Od XII. st. indoarijski imigranti miješaju se s pripadnicima domaćih plemena Magara, Gurunga i dr. formirajući postupno narodnost Khasa odn. današnjih Nepalaca. U XVI. i XVII. st. razvija se khasko-magarsko kneštvo Gurkha; za vladara Ram Šaha (1605–32) provedene su upravne reforme i ojačana je sred. drž. vlast. Predvođeni Prithwi Narayanom (1742–75), Gurkhe su zauzeli 1769. Makvanpur, Katmandu, Patan, Bhadgaon i zemlju Kirata te ustrojili sjedinjenu nepalsku državu sa sjedištem u Katmanduu. Razdoblje nakon Narayanine smrti obilježavaju učestali sukobi između kralj. obitelji i plemićkih obitelji. God. 1790. Gurkhe je porazila kin. vojska tijekom pohoda u Tibet i mirovnim ugovorom iz 1792. dospijevaju u zavisni položaj prema kin. caru, kojemu je N. plaćao danak sve do 1911. Tijekom brit.-nepalskog voj. sukoba (1814–16) Nepalci su 1816. bili prisiljeni na kapitulaciju i ustupanje zap. pograničnog područja. Uslijedilo je razdoblje unutarnjega nejedinstva i borbi za vlast; 1846. uz pomoć Britanaca na vlast dolazi Jung Bahadur Rana iz viših slojeva Gurkha i postaje ministar predsjednik. Otada taj položaj postaje nasljedan te sve do 1951. Nepalom faktički upravlja dinastija Rana. Vanjsku politiku Nepala uglavnom je nadzirala Velika Britanija. Od 1850. Gurkhe su djelovali kao vojnici u britansko-indijskoj vojsci. Nakon II. svjetskoga rata u Nepalu jača nacionalni pokret, koji je u stalnoj oporbi prema vladajućoj dinastiji Rana. Pokret predvodi građanska i proindijski usmjerena Nepalska kongresna stranka (NCP), osnovana 1950, čiji prvaci djeluju iz Indije. Uz izravnu indijsku pomoć ustrojene su oslobodilačke postrojbe koje potkraj 1950. prodiru iz Indije i u Nepalu provode prevrat, a građansko vodstvo NCP-a ulazi u vladu. Godine 1955. Nepal je primljen u članstvo UN-a, 1959. proglašen je nov ustav i održani su prvi parlamentarni izbori na kojima je pobijedio NCP te je vladu sastavio njezin prvak Bišvešvar (Bishweshwar) Prasad Koirala (1959–60). Zbog stalnih razmimoilaženja s vladom, kralj → Mahendra proveo je 1960. državni udar. Nakon njegove smrti kraljem je postao njegov sin → Birendra. Godine 1979. izbijaju snažne demonstracije. Na izborima za Nacionalno vijeće 1981. potvrđena je dotadašnja vlada na čelu s ministrom predsjednikom Bahadurom Thapom. U proljeće 1985. NCP, prethodno zabranjen, održao je svoju skupštinu i započeo provoditi kampanju građanskoga neposluha, tražeći obnovu višestranačja i demokratizaciju političkoga života u zemlji. Nakon novih prosvjeda 1990. obnovljeno je višestranačje, a pretežit politički utjecaj u zemlji preuzeli su NCP i Komunistička partija (maoista). Na izborima 1991. pobijedio je NCP, mandat za sastav vlade dobio je Giridža (Girija) Prasad Koirala. Dana 1. VI. 2001. kraljević Dipendra, prema službenoj verziji, ubio je oca kralja Birendru, majku kraljicu Ajšvariju (Aishwaryju), brata Niradžana (Nirajana), sestru Šruti (Shruti), da bi zatim pucao u sebe i preminuo tri dana poslije. Dok je ležao u komi, proglašen je kraljem. Nakon njegove smrti kraljem je postao Birendrin brat Gjanendra (Gyanendra). Kako su još od 1996. trajali sukobi nepalske vojske i maoističkih pobunjenika u kojima je bilo više od 10.000 poginulih, godine 2006. sklopljen je mirovni sporazum, a već iduće godine ograničene su kraljeve ovlasti. 27. V. 2008. Ustavotvorna skupština Nepala velikom većinom glasova (560:4) donijela je odluku o ukidanju 240 godina stare monarhije i proglasila republiku. Predsjednik je postao Ram Baran Jadav (Yadav), generalni tajnik NCP-a.