New Jersey, sav. država na I SAD-a (od 18. XII. 1787); 19 210 km2 (46. sav. država), 8 751 436 st. (10. sav. država). Na SI graniči sa sav. državom New York, na I izlazi na Atlantski ocean, na J graniči sa sav. državom Delaware, a na Z i SZ s Pennsylvanijom. U smjeru S–J proteže se u duljini od o. 270 km, a u smjeru I–Z 92 km. Gl. grad Trenton (84 833 st.). Najviša točka High Point (550 m) na S u gorju Watchung. Na J atlantska obalna ravnica (obala duga 209 km). Močvarno područje uz donji tok r. Delaware te uz obalu istoimenog zaljeva. Na SZ ravanjak Piedmont. Važnije rijeke: Hudson i Delaware. Brojna jezera (Hopatcong, Mohawk, Greenwood i dr.). Poljodjelstvo (staklenici); uzgoj kukuruza, paprika, rajčica, krumpira, luka, jabuka, jagoda, borovnica i brusnica. Stočarstvo; mljekarstvo. Ribarstvo (izlov školjaka, rakova, kamenica, tunja i dr.). Ležišta cinka, željezne rude. Naslage granita, mramora, vapnenca, lapora. Kem., petrokem., farmaceutska, prehr., tekst. i elektron. ind.; proizvodnja preciznih instrumenata, stakla, porculana i papira. Tiskarstvo. Turizam. Lov, ribolov, skijanje, utrke konja. Veći gradovi: Newark, Jersey City, Peterson, Edison i Elizabeth. U N. J. rođen je amer. predsj. Grover Cleveland. Prije dolaska Europljana područje je naseljavalo indijansko pleme Delaware. Tal. istraživač i moreplovac Giovanni da Verrazzano (1524) i engl. moreplovac Henry Hudson (1609) prvi su Europljani koji su stigli na obalu New Jerseya. Prvi naseljenici Nizozemci osnovali su naselja Fort Nassau 1624. i Pavonia 1630, a poslije su došli i Šveđani (uzduž r. Delaware). Kao dio Nove Nizozemske pripala Englezima 1664. i dobila naziv Nova Caesarea. Ist. i Zap. Jersey ujedinjeni su 1702. u kralj. provinciju New Jersey. Tijekom Amer. rata za nezavisnost George Washington prešao je Delaware u prosincu 1776. i porazio Britance kraj Trentona, Princetona (1777), Monmoutha (1778) i Springfielda (1780). Sav. država od 1787. Nakon II. svj. rata doživljava velik gosp. razvoj.