Isaac Newton
Newton, Isaac, engleski fizičar i matematičar (Woolsthorpe,
25. XII. 1642/4. I. 1643 – Kensington, danas dio Londona, 20. III. 1726/31. III. 1727). Jedan od najvećih znanstvenika uopće. Utemeljitelj klasične mehanike i teorije gravitacije (1665) koje su ostale nepromijenjene sve do XX. stoljeća. Profesor u Cambridgeu (1669–1701), predsjednik Kraljevskoga društva (Royal Society, 1703–27), prvi znanstvenik koji je zbog znanstvenih rezultata postao vitezom (1705). U Matematičkim principima filozofije prirode (Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, 1687) iznio je tri zakona gibanja i zakon opće gravitacije koji kaže da između bilo koja dva tijela (mase) u svemiru postoji privlačna (gravitacijska) sila razmjerna masama tijela, a obrnuto razmjerna kvadratu njihove međusobne udaljenosti (F = G m1m2/r2). God. 1672. iznio je, a u Optici (1704) i potvrdio, pojavu disperzije svjetlosti, to jest da je bijela svjetlost sastavljena od spektralnih boja, i postavio čestičnu teoriju svjetlosti. Kao dokaz za to služi takozvani Newtonov disk, to jest okrugla ploča razdijeljena na jednake isječke različitih spektralnih boja. Ako se ploča zavrti, oko vidi sve te boje kao bijelu. Opisao pojavu interferencije svjetlosti (Newtonovi kolobari), načinio prvi reflektirajući teleskop (1671), dao formulu za leću (Newtonova formula), postavio zakon hlađenja tijela (Newtonov zakon hlađenja). Neovisno o Leibnizu razvio diferencijalni i integralni račun. Postavio Newtonovu binomnu formulu. Bavio se alkemijom i proučavanjem Biblije.