Nipur, pločica s planom grada, oko ←1500.
Nipur (Nippur), drevni sumerski grad država na r. Eufrat, ji od Babilona. Danas ruševine blizu sela Niffer (Nuffar) kraj Diwanyje u Iraku. U ←III. tisućljeću važno polit. i kult. središte starih Sumerana. Značajan i kao vjersko središte; hram gl. sumerskog boga Enlila središnje je svetište cijeloga Sumera. Od ←I. tisućljeća pod voj. nadzorom Asirije. Važnost grada opada od o. ←III. st. Vjerojatno pod pritiskom mongolskih osvajanja u XII/XIII. st., grad se definitivno napušta. Arheol. istraživanja na području N. započeli su potkraj XIX. st. H. V. Hilprecht i J. P. Peters, a poslije 1949. nastavili D. MacCown i D. P. Hansen. Otkriveni su ostaci zigurata s opservatorijem te Enlilova, Ekurova i Inanina hrama. N. se ubraja među gl. nalazišta glinenih pločica pisanih klinovim pismom, koji sadrže tekstove vjerske sumerske literature. Posebno su važni fragmenti zakonika kralja Lipit-Ištara (o. ←2100) i ulomci sumerskog epa o Gilgamešu (među ostalim dijelovima epa sadržan je i dotad nepoznat završetak). Iz N. potječe i pločica s ucrtanim planom grada iz o. ←1500. – najstariji poznati plan nekoga grada.