 |
|
| Službeni naziv: | Kraljevina Nizozemska, Koninkrijk der Nederlanden |
| Površina: | 41 526 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2003): 16 223 000 (391 stanovnika/km2); 90% gradsko |
| Glavni grad | Amsterdam, 744 200 stanovnika (procjena 2005), sjedište vlade: Den Haag, 479 500 stanovnika (procjena 2005) |
| Upravna podjela | 12 provincija (provincie) |
| Službeni jezik | nizozemski |
| Valuta | euro (EUR) = 100 centa (do 2002. gulden = 100 centa) |
Nizozemska, država u zap. Europi, graniči s Belgijom na J i Njemačkom na I; na SZ izlazi na Sjev. more (Atlantski ocean), ima 451 km morske obale.
Prirodna obilježja
Skinny Bridge, Amsterdam
Amsterdam
Rotterdam, Erazmov most
pročelje Rijksmuseuma
N. je izrazito nizinska zemlja koja zauzima zap. dio Sjevernonjem. nizine, tj. njezin priatlantski dio. Mogu se izdvojiti četiri prir. cjeline. Na Z, duž obale Atlantskog oceana, pruža se o. 5 km širok i 5–7 m visok pojas dina. On je u sred. dijelu priobalja (od najsjevernijih rukavaca Rajne do Den Heldera) kontinuiran, u juž. dijelu zemlje isprekidan mnogobrojnim rukavcima na ušću Rajne, a u sjev. se dijelu nastavlja kao otočni niz pješčanih Zap. Frizijskih otoka (Texel, Vlieland, Terschelling, Ameland, Schiermonnikoog i dr.). Na pojas dina nastavlja se područje poldera. To je područje nastalo isušivanjem nekadašnjih plitkih zaljeva i niže je od razine mora, najniža točka je na -6,7 m. Zauzima o. 1/4 ukupne površine zemlje, a udio se povećava jer se projekti “otimanja” od mora, koji traju od sr. vijeka, nastavljaju. Od provale mora i poplava rijeka štiti ga pojas dina i sustav brana i nasipa. Među najvećim je pothvatima gradnja nasipa kojim je 1932. nekadašnji veliki zaljev Zuiderzee odvojen od mora, velikim dijelom isušen, a preostali dio danas čini jezero IJsselmeer. Tim pothvatom i Amsterdam je praktički prestao biti morskom lukom, a vezu s morem danas ostvaruje kanalom. Područje poldera demografski i gospodarski najvažniji je dio zemlje. Unutar zone poldera posebno područje na JZ zemlje čini močvarno područje delte koju su oblikovale rijeke Maas, Schelda i rukavci Rajne, a sastoji se od mnogobrojnih otoka i poluotoka. Nakon velike oluje i probijanja nasipa 1953. došlo je do katastrofalne poplave. Potkraj 1950-ih započeo je, a sred. 1980-ih završio se, tzv. Delta-plan – velik projekt gradnje sustava nasipa, brana i ustava koje trebaju spriječiti takve događaje. Dalje prema unutrašnjosti polderi prelaze u blago valovitu ravnicu Geest pokrivenu fluvioglacijalnim nanosima (pleistocenske morene). To je ugl. slabije plodno područje, dijelom pošumljeno, a plodnija tla nalaze se samo u širokim riječnim dolinama. Na krajnjem JI je četvrta, najmanja cjelina, koju čine krajnji sjev. ogranci Ardena. To je brežuljkasto, praporom prekriveno područje u kojem je i najviši vrh zemlje, Vaalser Berg, 321 m. Klima je umjereno topla s izrazitim utjecajem oceana i tople Golfske struje koji se, zbog nepostojanja reljefne zapreke, osjeća u cijeloj zemlji. Zime su blage, a ljeta svježa. Sr. siječanjska temp. iznosi 3 °C u priobalju, a sr. srpanjska 17 °C. Padalina ima dovoljno, ugl. 650–800 mm, raspoređene su tijekom cijele godine, a najviše ih padne potkraj ljeta i u jesen. Zbog položaja na dodiru zračnih masa visoka tlaka (sa središtem na Azorima) i niska tlaka (središte na Islandu) naoblaka je redovita pojava, a vedrine su rijetkost. Prir. biljni pokrivač uvelike je izmijenjen. Najveće površine zauzimaju livade i pašnjaci, a slijedi kultivirano zemljište. Na dinama i drugim pješčanim površinama rastu otporne trave i vrijesak, šume pokrivaju 10–12% površine, dio ih je uzgojen. Prevladavaju zimzeleni igličavci, od listopadnog drveća najviše je hrasta, breze i bukve. Riječna mreža je gusta, a pripada slijevu Sjev. mora (Atlantskog oceana). Najvažnije rijeke su Rijn (niz. naziv za Rajnu) s rukavcima Lek i Waal, te Maas (ili Meuse). Ove rijeke teku sred. dijelom zemlje u smjeru I–Z i u spletu rukavaca ulijevaju se u Sjev. more. Na krajnjem JZ je Schelde, čije se ušće također nalazi u delti. Ove i druge manje rijeke povezane su gustom mrežom kanala koji služe za plovidbu, natapanje i odvodnjavanje. Većina malih, prir. jezera na Z i S zemlje isušena je radi dobivanja obradiva zemljišta. Gradnjom nasipa nastalo je jezero IJsselmeer čija se površina postupnim isušivanjem smanjuje.
Stanovništvo
Alkmar, trgovci sirom
tradicionalne nošnje, Volendem
Veliku većinu od više od 16 mil. st. čine Nizozemci, potomci germanskih plemena Friza i Sasa, te Franaka i predgermanskih starosjedilaca. Izrazita otvorenost i tolerancija (vjerska i dr.) koja datira još od XVI. st. utjecala je na snažnu imigraciju različitih skupina (franc. hugenoti, Židovi s Pirenejskog poluotoka i dr.) koje su također utjecale na etnogenezu. U drugoj pol. XX. st. ojačala je imigracija iz zemalja nekadašnjih kolonija (područja današnje Indonezije, Surinam, Antili) kao i dolazak stranih radnika (Maroko, Turska), ima nešto Nijemaca, Talijana i dr. Posebnu skupinu čine Frizijci, njih manje od 400 tis., koji žive na S zemlje te govore posebnim germanskim jezikom, kao i Flamanci na J. Služb. jezik je nizozemski, regionalno i frizijski. Nakon Monaka i Malte, N. je s o. 400 st./km2 najgušće naseljena eur. država. Na Z zemlje gustoća je i veća od 1000 st./km2, na manje od 20% površine živi oko 1/2 st. (Noord-Holland i Zuid-Holland, Utrecht). Najslabije su naseljene sjev. pokrajine (Drenthe, Friesland, Groningen) te krajnji JZ. Urbani život ima dugu tradiciju, a danas u gradovima živi 90% st. Mnogi su gradovi srasli u konurbacije, posebnost čini konurbacija Randstat Holland, grad.-industr. područje prstenastog oblika u kojem živi više od 6,5 mil. st. Uz mnoge manje gradove čine ga Amsterdam, Haarlem, Leiden, Den Haag, Dordrecht, Rotterdam, Utrecht, Hilversum i dr. Najveći je gl. grad Amsterdam (744 200 st.), slijede Rotterdam (597 500), zatim sjedište vlade Den Haag (ili s’Gravenhage, 479 500), Utrecht (280 600), Eindhoven (211 400), Tilburg (200 500), Groningen (183 200), Almere (182 300) i dr. Porast stanovništva je spor, o. 6‰/g. (prosj. 1980–2002) i rezultat je malena prir. porasta i imigracije, većinom iz bivših kolonija. Stope rodnosti i smrtnosti već su dugo niske (o. 12, odn. 9‰), što je uz povećanje životnog vijeka (78 g.) dovelo do postupnog starenja populacije. Mlađi od 15 g. čine o. 18%, a stariji od 65 g. o. 14% ukupnog st.; medijalna starost 39 g. Rimokatolici čine o. 1/3 st., 14% je pripadnika Niz. reformatorske crkve, 7% kalvinista, o. 6% muslimana, nešto židova, a gotovo 40% izjašnjava se kao nereligiozno. Obrazovna je struktura vrlo dobra, pismenost je praktički potpuna. Obvezno obrazovanje počinje od 6. g. i traje 13 g. Brojna sveučilišta imaju dugu tradiciju, a najpoznatija su u Amsterdamu, Utrechtu, Leidenu (najstarije) i Groningenu.
Gospodarstvo
vjetrenjače
Madurodam, “Nizozemska u malom”, maketa
polje tulipana
N. je visokorazvijena zemlja, s BNP-om od o. 24 tis. USD/st. spada među 10-ak najbogatijih zemalja svijeta. Iako zbog visoke baze gosp. rast ne djeluje impresivno (o. 3%/g. – prosj. 1990–2001), stabilan je i iznad prosjeka EU, inflacija je niska, a stopa nezaposlenosti među najnižima u razvijenim zemljama. Gosp. uspon N. u velikoj je mjeri utemeljen na otvorenosti, pa usprkos velikom i snažnom domaćem tržištu, vanj. trgovina ostvaruje najveći dio BNP-a. Po obujmu vanj. trgovine N. zauzima 10. mjesto u svijetu. Tradicija gosp. povezanosti datira od osnivanja Beneluxa nakon II. svj. rata, a N. je i jedan od osnivača EEZ-a, preteče današnje Eur. unije. Otvorenost se očituje i u činjenici da je N. već dugo među 6–7 najvećih svj. primatelja stranih investicija, ali i investitora u druge zemlje. Poljoprivreda, iako malena i relativnog značenja (u zaposlenosti i ostvarenom dohotku), vrlo je snažna i u prostoru vidljiva, visokoproduktivna, pa je N. među najvećim svj. izvoznicima poljoprivr. i prehr. proizvoda. U stočarstvu vrlo je važno mesno i mliječno govedarstvo (N. je među vodećim izvoznicima mlijeka – svježeg, kondenziranog i u prahu – i mliječnih proizvoda) te uzgoj svinja i peradi. Drugi ključni sektor poljoprivrede je povrtlarstvo, velikim dijelom u staklenicima. Uzgajaju se rajčica, krastavci, salata, cvijeće, sadnice, kućno bilje i dr. Tradic. farmerska poljoprivreda ima manje značenje pa N. uvozi žitarice i stočnu hranu. Među problemima ističe se prekomjerna uporaba kemikalija koje onečišćuju podzemne vode. Zbog onečišćenoga Sjev. mora i prekomjernog izlova, ribarstvo danas ima malo značenje. Rudna bogatstva nisu raznovrsna. Najvažniji prir. izvor je plin kojega u golemim količinama ima u sjev. dijelu zemlje i u podmorju Sjev. mora. N. je oko 6. mjesta u svijetu po proizvodnji i izvozu plina. Ima i nešto nafte, ali ni približno za vlastite potrebe. Nalazišta ugljena na krajnjem JI ugl. su iscrpljena, komerc. rudarstvo prestalo je 1970-ih, pa se ugljen, kao i nafta, uvozi. Ind. je vrlo raznovrsna. Među najvažnijim granama je prehrambena (meso, mlijeko, duhan, napici…), kem. i petrokem., proizvodnja el. i elektron. uređaja, vozila, kovinska i dr. Ind. je uvelike otvorena svj. tržištu, integrirana je u svj. gospodarstvo; iz N. potječu neke od velikih multinac. kompanija (Royal Dutch/Shell, Unilever, Philips), a u zemlji imaju pogone mnoge svj. tvrtke. Tercijarne djelatnosti najvažniji su sektor gospodarstva. Iako ne slovi kao turist. zemlja, Nizozemsku godišnje posjeti 9–10 mil. stranih turista. Vanj. trgovina iznimno je važna grana gospodarstva. Ostvaruje znatnu i sve veću pozitivnu bilancu. Kao i u drugim razvijenim zemljama, robna struktura uvoza i izvoza je slična: strojevi i vozila, različita oprema, kem. i prehr. proizvodi, uvoze se nafta i ugljen, izvoze plin i derivati. Gl. partneri: Njemačka, Belgija, Vel. Britanija, Francuska, SAD. Duga tradicija trgovanja odrazila se na važnost Rotterdama u trgovini naftom, a amsterdamska burza jedna je od važnijih u svijetu. S obzirom na položaj ulaznih vrata u Europu, promet kao djelatnost ima posebno značenje. Rotterdam je s više od 300 mil. t prometa najveća eur. i jedna od većih svj. luka, od ostalih najvažniji je Amsterdam koji je s otvorenim morem povezan kanalom. U vezama s velikim zaleđem važni su svi oblici kopnenoga prometa: cestovni, želj., cjevovodni, a kao posebnost ističe se riječno-kanalski, čija mreža nadilazi gustoću želj. pruga. Stupanj automobilizacije vrlo je visok, a iznimno je rašireno i korištenje bicikala. Najvažnija zračna luka je amsterdamski Schiphol, po prometu među najvećima u Europi, a međunar. aerodromi još su u Rotterdamu i Maastrichtu.
BNP (2003): 425,5 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 2,4%, industrija 24,5%, usluge 73,1%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 3,1%, industrija 20%, usluge 76,9%
Nezaposlenih (2004): 4,6%
Inflacija (prosj. 1990–2001): 2,1%; (2004.: 1,4%)
Realan rast gospodarstva (prosj. 1990–2002): 2,9% (2003.: -0,9%)
Uvoz (2003): 220,2 mlrd. €
Izvoz (2003): 246,7 mlrd. €
BNP (2003): 425,5 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2003):
poljoprivreda 2,4%, industrija 24,5%, usluge 73,1%
Udio zaposlenih po sektorima (2002):
poljoprivreda 3,1%, industrija 20%, usluge 76,9%
Nezaposlenih (2004): 4,6%
Inflacija (prosj. 1990–2001): 2,1%; (2004.: 1,4%)
Realan rast gospodarstva (prosj. 1990–2002): 2,9% (2003.: -0,9%)
Uvoz (2003): 220,2 mlrd. €
Izvoz (2003): 246,7 mlrd. €
Povijest
Delft, gradska vrata
W. Koekkoek Pogled na Amsterdam s luteranskom crkvom
fajansa iz Delfta
J. Vermeer van Delft Mlada žena s vrčem vode
Područje N. u ant. su razdoblju naseljavala germanska plemena Batavci i Frizi te keltsko pleme Belgi. U I. st. područja koja su nastanjivali Batavci i Belgi došla su pod vlast Rim. Carstva. U drugoj pol. I. st. Batavci su, na čelu s Julijem Civilom, podigli neuspješan ustanak protiv rim. vlasti. Područje naseljeno Batavcima zauzeli su o. 300. Salijski Franci. Tijekom ranoga sr. vijeka Frizi su nekoliko puta podizali ustanke protiv franačke i saske vlasti. Na čelu najpoznatijeg ustanka, podignutog o. 700, bio je vojvoda Ratbod. Odredbama Verdunskog sporazuma 843. ovo područje ulazi u sastav srednjofranačke države Lotara I. (840–855), a prema ugovorima iz 870. i 880. potpada pod istočnofranačku državu. Od XI. st. podijeljena je na niz pokrajina: Artois, Brabant, Flandrija, Gelderland, Hennegau, Holland, Limburg, Zeeland, Utrecht, Liège. U kasnome sr. vijeku N. doživljava gosp. procvat, a posebno se razvija manufakturna proizvodnja tekstila. U XIV. i XV. st. najveći dio N. bio je pod vlašću burgundskih vojvoda. Ženidbom Maksimilijana I. Habsburškog i kćeri burgundskoga vojvode Karla Smjelog (1477) vrhovnu vlast u N. dobivaju Habsburgovci. Od 1566. zemlja dolazi pod vlast španj. kralja Filipa II. Zbog gosp. eksploatacije niz. pokrajina i provođenja protureformacije 1568. došlo je do ustanka gospodarski najrazvijenijih sjev. protest. pokrajina protiv španj. vlasti. Na čelu s Vilimom I. Oranskim i njegovim mlađim sinom Mauricijem Oranskim, sjev. pokrajine (Frizija, Gelderland, Groningen, Holland, Overijssel, Utrecht i Zeeland) te gradovi Antwerpen, Breda, Ghent, Brugge i Ypres potpisali su 23. I. 1579. Utrechtski savez. Novoosnovana država Ujedinjene provincije Nizozemske oslobodila se 1581. španj. vrhovništva. U juž. pokrajinama borba protiv Španjolaca nastavljena je sve do potpisivanja Westfalskog mira u siječnju 1648, kada su i te pokrajine stekle nezavisnost. Usprkos ratu sa Španjolskom (1621–48), N. je u prvoj pol. XVII. st. postala jedna od gospodarski najrazvijenijih eur. država. Imala je najveću trg. pom. flotu te goleme kolon. posjede u Ist. Aziji, Ist. Africi i Americi. Snaženje trgovine pratio je razvoj bankarstva, a najvažnija banka utemeljena je u Amsterdamu 1609. Tijekom druge pol. XVII. st. polit. položaj N. slabi zbog niza ratova s Engleskom (1652–54, 1665–67, 1672–78). Ipak, gospodarski je N. u drugoj pol. XVII. st. još uvijek snažna zemlja, posebice na području trgovine i brodarstva. Niz. ujedinjena Istočnoindij. kompanija, utemeljena 1602, u to je vrijeme razvila intenzivne trg. odnose s Cejlonom, Indijom i Indonez. arhipelagom. Znatno je slabije poslovala Zapadnoindij. kompanija utemeljena 1621. Nakon Rata za španj. baštinu (1701–14), Francuska, a posebice Engleska, preuzimaju prevlast na moru. Potkraj XVIII. st. i niz. kolonije u Ist. Indiji dolaze u posjed Brit. Carstva. Zbog kontinuiranih ratova s Engleskom, niz. je stanovništvo u XVIII. st. porezima bilo najopterećenije u Europi, a troškovi života bili su najviši u Europi. U drugoj pol. XVIII. st. kao značajna polit. snaga nastaje Patriotski pokret utemeljen na idejama prosvjetiteljstva, a njegovi pristaše bili su pripadnici svih društv. slojeva – plemići, bankari, poslovni ljudi, obrtnici, brodovlasnici i dr. Odnosi N. i Engleske ponovno su pogoršani tijekom Amer. rata za nezavisnost (1775–84), jer su Nizozemci nastavili profitabilno trgovanje s Amerikom. To je izazvalo nov rat s Engleskom (1780–84) u kojem je N. poražena. God. 1795. franc. revoluc. vojska, uz pomoć Patriotskog pokreta, zauzela je N. i proglasila Batavsku Republiku, koja je stavljena pod franc. protektorat. Niz. vladar Vilim V. Oranski pobjegao je u Englesku. Franc. vlasti provele su opsežne adm. reforme, ukinule stare niz. provincije i uspostavile unitarnu republiku podijeljenu na departmane. God. 1806, za vladanja Napoleonova mlađeg brata Luja, Batavska Republika je ukinuta i preimenovana u Kraljevstvo Nizozemsku, ali je većina adm.-polit. reformi provedenih u vrijeme Republike zadržana. God. 1810. Kraljevstvo Nizozemska je zbog sukoba između Luja, koji je pretpostavljao niz. interese francuskim, i Napoleona, priključeno Franc. Carstvu. God. 1814. Vilim VI. obnovio je dinastiju Oranskih i prema odlukama Bečkoga kongresa iz iste godine, kao Vilim I., utemeljio novo Niz. Kraljevstvo u koje su, kao juž. pokrajine, uključene Belgija i Luksemburg. Polit. i vjerske suprotnosti između N. i juž. pokrajina izazvale su pobunu Belgijaca (tzv. rujanska revolucija) i proglašenje Belgije kao nezavisne države (4. X. 1830), što je potvrđeno odredbom Londonske konferencije 1831. Pod utjecajem revoluc. ideja, Vilim II. (1840–49) proveo je opsežne polit. i adm. reforme koje su rezultirale transformacijom kraljevstva u parlamentarnu državu u kojoj je vrhovnu vlast imao Generalni stalež (parlament). Iste je god. proglašen novi ustav. U drugoj pol. XIX. st. utemeljene su, uza stare (liberalne, katoličke i protestantske), moderne polit. stranke: Socijalistička, Konzervativno-protestantska i Komunistička. Dok su u početku državom upravljali liberali, 1888. na vlast dolazi koalicija kat. i protest. stranaka. God. 1890. prvi je put u niz. povijesti na čelo države došla žena, kraljica Wilhelmina (umrla 1948). Iste je godine ukinuta personalna unija Nizozemske s Luksemburgom. Tijekom I. svjetskoga rata Nizozemska je bila neutralna. Godine 1917. uvedeno je opće pravo glasa za muškarce, a 1919. i za žene. U razdoblju između dvaju ratova na vlasti su uglavnom bile vjerske stranke, dok su socijaldemokrati bili na čelu oporbe. U istom je razdoblju Nizozemska bila u zategnutim političkim odnosima s Belgijom zbog pokrajina Limburg i Scheldemündung. Na samom početku II. svjetskoga rata (1939) Nizozemska je proglasila neutralnost, ali je zemlju okupirala njemačka vojska (10. V. 1940). Članovi vlade i kraljica → Julijana pobjegli su u London i oformili vladu u izbjeglištvu. Uz američku pomoć, u sklopu Marshallova plana u vrijednosti od jedne milijarde USD, nizozemsko poslijeratno gospodarstvo brzo se oporavilo. Nizozemska je 1947. i 1948. bila uključena u ratne sukobe u svojoj koloniji Nizozemskoj Indiji (Indoneziji), koja je u svibnju 1945. proglasila nezavisnost. Dana 27. XII. 1949. Nizozemska je morala priznati nezavisnost te zemlje. Godine 1963. povukla se iz bivše kolonije Zapadne Gvineje, a 1975. priznala je nezavisnost Surinama. Godine 1948. utemeljena je carinska unija Belgije, Nizozemske i Luksemburga (takozvani Benelux), a od 1. I. 1960. tri su zemlje uspostavile i gospodarsku uniju. Nizozemska je 1949. postala članica NATO-a, 1951. članica Europske zajednice za ugljen i čelik, a 1957. Europske ekonomske zajednice (EEZ). U razdoblju do 1958. nizozemsku vladu organizirala je koalicija Laburističke i Katoličke stranke. Nakon toga, s izuzetkom kraćih razdoblja (1973–77, 1981–82. i 1989–91), zemljom su upravljale vlade desnoga centra. Kraljica Julijana abdicirala je 30. IV.1980. u korist svoje najstarije kćeri → Beatrix. Godine 1984, usprkos općem otporu parlamentarne i izvanparlamentarne oporbe, koalicijska vlada R. F. M. Lubbersa dopustila je stacioniranje 48 američkih nuklearnih raketnih sustava na teritoriju Nizozemske. Ugovorom iz 1987. ta je odluka opozvana. Nakon Lubbersa predsjednici vlade bili su Willem (Wim) Kok (1994–2002), Jan Peter Balkenende (2002–10), Mark Rutte (od 2010). Godine 1992. nizozemski parlament ratificirao je ugovor iz Maastrichta, ali je na referendumu 1. VI. 2005. odbijen europski ustav. Nakon 33 godine vladavine kraljica Beatrix abdicirala je 30. IV. 2013. u korist svojega sina Willem-Alexandera, pa tako Nizozemska nakon 123 godine opet ima kralja.