Novi Sad
Novi Sad, gl. grad Vojvodine, Srbija, 70 km sz od Beograda; 194 400 st. Luka na Dunavu i želj. čvorište na pruzi Budimpešta–Beograd. Upr., obrazovno i trg. središte bogate poljoprivr. regije. Prehr., kovinska, tekst., elektron., kem. i ind. posuđa; rafinerija nafte. Međunar. poljoprivr. sajam. Sveučilište (1960), umj. akademija, kazalište (1861) i muzeji. Prvi se put u pisanim vrelima spominje 1640. kao Racka varoš ili Ratzenstadt, prema mađ. nazivu za Srbe – Rasi ili Raci. Naselje je bilo smješteno oko mostobrana na bačkoj strani Dunava, i to nasuprot Petrovaradinskoj utvrdi. U katastarske spise Habsburške Monarhije naselje je uvedeno 1694. Potkraj XVII. i poč. XVIII. st. služilo je kao logističko središte Petrovaradinskog Šanca u kojem su bile smještene voj. i krajiške jedinice i trgovci. Od samog poč. naselje je bilo multinac. i naseljeno Srbima, Nijemcima, Židovima, Mađarima i drugim manjim nac. skupinama. Dana 1. II. 1748. kraljica Marija Terezija, na molbu bogatih građana i za svotu od 80 000 forinta, dodijelila je naselju status slobodnoga kralj. grada. Istom je odlukom promijenjen naziv naselja u Novi Sad (lat. Neoplanta, njem. Neu-Satz, mađ. Újvidék). Nakon dobivanja privilegija, dolazi do ubrzana gosp. razvitka. Do kraja XVIII. st. N. S. postaje trg. središte juž. Ugarske, čemu je posebice pridonio smještaj grada na Dunavu, a uporedo s gosp. jačanjem grad postaje kult. središte Vojvodine. U XIX. i poč. XX. st. bio je kult. središte Srba u Habsburškoj Monarhiji (1861. ovdje je utemeljeno Srpsko nar. kazalište, a nešto poslije iz Budimpešte je prenijeto sjedište Matice srpske). God. 1911. održan je prvi kongres sekcije za Bunjevce i Srbe mađ. Socijaldemokr. stranke. Dana 25. XI. 1918. nar. skupština donijela je odluku o prekidu odnosa s Austro-Ugarskom Monarhijom i proglasila ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom. God. 1929. N. S. postao je središte Dunavske banovine, jedne od devet banovina u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Tijekom II. svj. rata (1941–45) Bačka i Baranja, a time i N. S., bili su pod vlašću Horthyjeve Mađarske. U razdoblju SFRJ N. S. je bio gl. grad AP Vojvodine sve do 1988, kada je tzv. antibirokratskom revolucijom ukinuta autonomija Vojvodine.