Ohrid, stari grad
Ohrid, manastir sv. Klimenta
Ohrid, grad u jugozap. Makedoniji, na sjeveroist. obali Ohridskoga jezera; 54 900 st. U prošlosti ribarski i trg. grad, danas gl. turist. središte Makedonije. Tekst., drvna, elektron., elektrotehn. ind., prerada duhana, proizvodnja automob. dijelova i dr. Izrada predmeta od bakra. Proizvodnja tzv. ohridskog bisera. Ribarstvo. Prom. križište. Međunar. zračna luka. Hidrobiološki zavod, zavod za zaštitu spomenika i nac. muzej, turist. institut, meteorološka postaja, galerija ikona. Glazb.-dram. festival Ohridsko leto (od 1961). Stari grad sagrađen na visokoj hridi iznad jezera odvojen je od nižega, novog dijela dobro očuvanim srednjovj. zidinama. Manastir s crkvom sv. Pantelejmona (IX. st.) i mnogobrojne druge crkve: sv. Sofije (XI. st.), sv. Klimenta (1295), sv. Jovana Bogoslova (XIII. st.), Nikole Bolničkoga (XIV. st.) itd. Bogate svjetovne građevine iz XVIII. i XIX. st. Ostaci rim. amfiteatra. O. je pod zaštitom Uneska kao svj. kult. baština (od 1980). Nekoć ilir. naselje Dasareta; u ←III. st. spominje se pod imenom Lihnid. U ←II. st. dospijeva pod upravu Rima i postaje jedan od vodećih gradova rim. pokrajine Makedonije. U sr. vijeku jedno od kult. središta Slavena (djelovanje Klimenta Ohridskoga i Nauma); 976–1014. gl. grad Samuilove države i sjedište patrijaršije (od 1018. arhiepiskopije); u XII. st. poprima i obilježja razvijenog trg.-prom. središta. Potkraj XIV. st. dospijeva pod osman. vlast, sjedište je sandžakata, a od XVII. st. kadiluk. Tijekom idućih stoljeća doživljava brz gosp. razvoj (stjecište karavanskih putova, trgovina ribom, preradba kože i dr.). U suvr. doba jedno od gl. turist. središta Makedonije.