opservatorij, teleskop u opservatoriju Mt Palomar u Californiji
opservatorij, opservatorij Caracol u Chichen Itzi, Meksiko
opservatorij (iz lat.), znanstv. ustanova ili objekt za motrenje i proučavanje prir. procesa i pojava u području atmosferskih pojava (meteorološki o.), pojava seizmičkih gibanja (seizmološki o.) ili astron. pojava (astronomski o.). Najčešće označava astronomski o. ili zvjezdarnicu. Gradi se na brdima daleko od svjetala i smoga velikih gradova, u obliku polukružne kupole koja se može okretati tako da se optički teleskop može upraviti u više smjerova. U novije se vrijeme grade radijski o. koji se koriste radioteleskopima u obliku paraboličnog tanjura. Najstariji poznati o. bili su u Aleksandriji (o. ←300), u zap. Aziji (o. ←1000), a izumom teleskopa grade se u Europi u Danskoj (otok Hven, danas Ven, 1576), u Parizu (1667), Greenwichu (1675); u novije su vrijeme najveći o. s optičkim teleskopima na Havajima, u Californiji, Arizoni, Čileu i drugdje. Najpoznatiji o. s radioteleskopima su u Portoriku, Čileu, Engleskoj, Njemačkoj. U Hrvatskoj se u drugoj pol. XIX. st. osnivaju zvjezdarnice, ali su i prije toga hrv. astronomi djelovali na inozemnim zvjezdarnicama. Tako je R. Bošković utemeljio zvjezdarnicu u Breri kraj Milana, Ivan Paskvić bio je dir. zvjezdarnice u Budimu i suradnik tada najpoznatijih zvjezdarnica u Europi. Prva zvjezdarnica u Hrvatskoj osnovana je kao jedan od odjela Hidrografskog ureda u Puli koji se 1869. osamostalio od Hidrografskog zavoda u Trstu. S te zvjezdarnice otkriveno je 28 planetoida (Johann Palisa). Druga zvjezdarnica u Hrvatskoj osnovana je u Malom Lošinju (1893). U Zagrebu je O. Kučera osnovao 1903. zvjezdarnicu na Popovu tornju. U Dubrovniku je poslije I. svj. rata osnovana zvjezdarnica za potrebe ratne mornarice, a u Zagrebu (Nadbiskupijska gimnazija) bila je u uporabi do 1942. Geodetski fak. u Zagrebu osnovao je na Hvaru zvjezdarnicu 1972. Na zvjezdarnici u Višnjanu (osn. 1992) otkriveno je o. 3000 asteroida. Riječka zvjezdarnica osnovana je 2002.