palme, datulja
palme, kokos
palme, žumara
palme (Palmae), biljna skupina jednosupnica trop. i suptrop. krajeva, gdje su samonikle. Por. obuhvaća o. 220 rodova i 1200 vrsta. U drugim krajevima sade se kao ukrasne biljke u staklenicima (hladnija područja) ili na otvorenom, kao u Dalmaciji. Ugl. su visoke i drvenaste s čuperkom perastih ili lepezastih listova. Cvjetovi su najčešće jednospolni, zeleni, rijetko živo obojeni, skupljeni u grozdove. Plod koštunica, boba ili orah. Od davnina čovjek je p. davao posebnu vrijednost. One se iskorištavaju kao hrana (datulja, kokosov orah), ali i u druge svrhe. Vrsta Daemonorops draco iz ist. Indije daje tzv. zmajevu krv (Resina draconis), najbolje indijsko crvenilo koje se rabi u proizvodnji lakova. Od drugih se vrsta dobivaju karnauba-vosak, vegetabilna slonova kost, palmina vlakanca, šećer, sago, palmino vino, ulje. Betel, omiljeno sredstvo za žvakanje u ist. i jugoist. Aziji, dobiva se od vrste Areca catechu. P. su česta dekoracija u umj. djelima i značajnim prilikama (Babilon, Egipat, Palestina, Kreta). U poeziji predstavljaju savršenstvo, mudrost i sklad. Drvo života prikazuje se u obliku p. Izraelci je koriste za ukras hrama te za blagdan sjenica. U helenističko doba simbol je slavlja, radosti i pobjede. Prema Evanđelju, narod je Krista dočekao palminim granama prilikom ulaska u Jeruzalem. Grci i Rimljani slavili su vojskovođu palminim granama. U kršćanstvu, p. je simbol pobjede koju su izvojevali mučenici nad smrću.