pustinja, područje na Zemlji koju zbog vrlo male ili nikakve količine padalina (manja od 250 mm godišnje) karakterizira izrazita sušnost (aridnost) i vrlo oskudna ili nikakva vegetacija. Pustinje prekrivaju o. 1/3 površine kopna. Javljaju se u trop. i suptrop. područjima; najveće su u suptrop. pojasu. Vrlo su velika dnevna (danju i do 55 °C, noću o. 5 °C) i godišnja kolebanja temperature zraka. Razlikuju se i kamene p. (hamada) u kojima prevladavaju ogoljele stijene, šljunkovite p. (serir) i pješčane p. (erg). U pješčanim su pustinjama česta pojava → dine. Život moguć samo u oazama. Malobrojni biljni (kserofiti) i životinjski (deva i dr.) svijet prilagođen je pustinjskim uvjetima života. U pustinjama su velika rudna bogatstva (nafta, zemni plin, bakar, olovo, željezo, nikal, uran, zlato, cink i dr.). Najveća svj. pustinja → Sahara (o. 207 000 km2). Proces širenja pustinja naziva se → dezertifikacija.