puževi, 1. oko, 2. usta, 3. trenica (radula), 4. jednjak, 5. anus, 6. pora za lučenje, 7. stopalo, 8. srce, 9. bubreg, 10. plašt, 11. želudac, 12. utroba, 13. gonade, 14. kućica, 15. probavna žlijezda, 16. pluća, 17. vagina, 18. penis
puževi (Gastropoda), najveća skupina mekušaca s o. 105 000 recentnih i o. 15 000 fosilnih vrsta. Prema tipu dišnih organa tvore tri skupine: prednjoškržnjaci (Prosobranchia), stražnjoškržnjaci (Opistobranchia) i plućnjaci (Pulmonata). Razvoj im teče od ranoga kambrija. Nastanjuju sve tipove staništa. Tijelo puža sastoji se od glave s ticalima i očima, te od plašta. S leđne je strane spiralno smotana utroba, vrh koje je stražnji dio tijela. Na trbušnoj je strani tijelo u obliku stopala. Pokreću se puzanjem po sluzi koju luče žlijezde stopala, a neke morske vrste plivaju jer im je stopalo preobraženo u peraje. Najznačajnija promjena p. koja ih razlikuje od ostalih mekušaca i fosilnih vrsta jest zakretanje ili torzija utrobne vreće i plaštanog kompleksa. Posljedica tog zakretanja nije kod svih p. ista (podjela na skupine), a očituje se u položaju nefridija, škrga i srca. P. mogu biti razdvojenog spola ili dvospolci. Oplodnja je ili vanj. ili unutarnja. Iz jaja se razvija ličinka trohofora koja prelazi u stanje veliger ličinke. Tek tada se razvija puž. Kod vodenih vrsta ličinke žive u planktonu, a kod kopnenih ličinački stadiji se zadržavaju unutar jajne ovojnice. Velik broj p. komercijalno se iskorištava. Od kopnenih se za hranu upotrebljavaju p. vinogradnjak (Helix pomatia), a od morskih brojne vrste iz roda volak (Murex). Mnoge, osobito trop. vrste, vade se za izradu ukrasnih predmeta. Njihova brojnost u prirodi stoga je smanjena te su postali ugrožene i zaštićene vrste. Od poklopca kućica turbana (Astraea rugosa) izrađuju se privjesci i slični ukrasni predmeti.