pavlini, grb
pavlini, samostanska crkva sv. Marije u Lepoglavi
pavlini (latinski: Ordo fratrum S. Pauli primi eremitae Red braće sv. Pavla prvoga pustinjaka, akronim: OSPPE), katolički monaški red koji je utemeljio Eusebije Ostrogonski sredinom XIII. stoljeća u Ugarskoj, ujedinivši pustinjačku zajednicu koju je 1215. okupio pečuški biskup Bartolomej i raštrkane samotne eremite po panonskim krajevima. Nazvani po sv. Pavlu Pustinjaku, prihvatili su Augustinovo pravilo i uskoro se proširili po nekim europskim zemljama. Prvi samostan u Hrvatskoj osnovali su 1244. u Dubici, zatim u Remetama, Gariću, Čakovcu, Senju, Svetom Petru u Šumi, Varaždinu i drugdje. Isprva monaški red, ubrzo su se prilagodili feudalnom sustavu i, uz bogate darovnice vladara i plemstva, razvili u svojim samostanima gospodarsku, industrijsku, zanatsku, umjetničku, književnu i znanstvenu djelatnost. Na vrhuncu razvoja imali su 207 samostana, od toga u Hrvatskoj i Ugarskoj 127. Provalom Osmanlija nestali su mnogi samostani, ali je ostao lanac samostana od Zagorja do Istre. Samostan u Lepoglavi (osnovan 1400) postaje sjedištem generalnoga poglavara. Od XVII. stoljeća u Hrvatskoj vode visoka učilišta i javne gimnazije, imaju istaknute pisce (I. Belostenec, H. Gašparoti, T. Brezovački). Red je u Austro-Ugarskoj Monarhiji ukinuo 1786. Josip II., preostali su samo u Poljskoj, odakle se 1972. ponovno doseljuju u Hrvatsku (Kamensko kraj Karlovca).