Pavlinović, Mihovil, hrvatski političar i književnik (Podgora, 28. I. 1831 – Podgora, 18. V. 1887). Studij teologije završio u Zadru (1854). Svećeničku službu obavljao u Podgori i Drašnicama. Promicatelj hrvatske političke misli u Dalmaciji, jedan od osnivača i prvaka Narodne stranke u Dalmaciji i dosljedan zagovornik državno-političkoga sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. Zastupnik u Dalmatinskom (1861–64, 1865–67, 1868–87) i Hrvatskom saboru (1865). U vrijeme prevage protalijanske, Autonomaške stranke, u Dalmatinskom saboru održao je prvi govor na hrvatskom jeziku (1861). Kao zastupnik u Carevinskom vijeću (1873) odupirao se protunarodnjačkoj i protuhrvatskoj politici Stefana Mitrova Ljubiše i njegove političke skupine (zemljaci). Jedan od utemeljitelja (Zadar, 1862) glasila Narodne stranke Il Nazionale (s prilogom Narodni list), u kojem je imao jednu od čelnih uloga kao član uprave i kao suradnik, pišući članke namijenjene najširim slojevima dalmatinskoga puka s ciljem buđenja njegove nacionalne svijesti. Svojim prilozima surađivao je i u glasilima i časopisima Glasnik dalmatinski, Iskra, La Dalmazia cattolica, Narodni koledar, Obzor, Pozor, Vienac, Zatočnik i dr. U književnom radu slijedio je svoje temeljne političke koncepcije te su sva njegova književno-publicistička djela (članci, govori, pjesme, sakupljanje narodnih pjesama, zagonetke, poslovice, putopisi i dr.) bila podređena cilju nacionalno-političkog osvještavanja dalmatinskoga puka (Ognjištar, 1864; Kotari i župnikovanje, 1867; Pjesme i besjede, 1873; Razgovori, 1876; Pučki spisi, 1876; Hrvatski razgovori, 1884; Puti, 1888. i dr.). Jedna od najistaknutijih osoba hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji, iznimno zaslužan za buđenje nacionalne svijesti dalmatinskoga žiteljstva (posebno onoga u ruralnim dijelovima), poticatelj utemeljenja niza kulturno-prosvjetnih ustanova (narodne čitaonice). Ubraja se među vodeće predstavnike hrvatskoga političkog pokreta u Dalmaciji u XIX. stoljeću. Važnija djela: Različiti spisi; Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji od godine 1848. do godine 1882; Hrvatski razmišljaji.