Pennsylvania, farma na jugoistoku zemlje
Pennsylvania, rijeka Susquehanna
Pennsylvania, Pittsburgh
Pennsylvania, Capitol u Harrisburgu
Pennsylvania, Philadelphia
Pennsylvania, zastava
Pennsylvania, savezna država, SAD; 116 083 km2, 12 365 455 st. Omeđena sav. državama New York i jezerom Erie na S, New York i New Jersey na I, Delaware, Maryland i West Virginia na J, te West Virginia i Ohio na Z. Gl. grad Harrisburg. Jedna od prvih 13 sav. država SAD-a. Ime je složenica dviju riječi; Penn prema engl. admiralu Williamu Pennu, te sylvannia (šumska zemlja) zbog velikih šumskih površina. Obuhvaća sred. dio gorja Appalachian i njegova podgorja Piedmont. Najviši vrh Mount Davis (979 m). Riječne doline duboko su usječene i usporedne s planinskim lancem; veće rijeke su Delaware, Susquehanna i Ohio. Klima kontinentalna. Prosj. siječanjska temp. o. -4 °C, a srpanjska o. 21 °C; prosj. godišnja količina padalina iznosi o. 990 mm. Gotovo pola površine države obraslo šumom. Prvobitno naseljena indijanskim plemenima. Dolaskom Europljana njihov se broj smanjuje. Poljoprivreda: voćarstvo, povrćarstvo, uzgoj žitarica, mliječno i mesno stočarstvo. Šumarstvo. Ležišta ugljena, nafte i zemnog plina; manja nalazišta željezne rude, srebra, zlata, bakra, cinka. Metalurška (proizvodnja željeza i čelika), kem., prehr. ind., proizvodnja strojeva, el. i elektron. opreme, cementa. Izdavaštvo. Razvijena cestovna i želj. mreža; riječni promet. Međunar. zračne luke u Philadelphiji i Pittsburghu. Nekoliko manjih zračnih luka. Važniji gradovi su Harrisburg, Pittsburgh, Philadelphia. Nekoliko sveučilišta; mnogobrojni instituti. Prvi eur. doseljenici bili su Šveđani u XVII. st., osnovali su koloniju Nova Švedska u granicama današnje Pennsylvanije. U drugoj pol. XVII. st. doseljavaju prvo Nizozemci, a zatim Englezi i Francuzi. Os. je znatna hrv. dijaspora, a u Pittsburghu je i sjedište Hrv. bratske zajednice. Poprište franc.-indijanskog rata u XVIII. st. God. 1773. potpisana Deklaracija nezavisnosti u Philadelphiji i stvorene su Sjedinjene Američke Države. U XIX. st. snažan industr. razvoj.