pleme, oblik društv. organizacije koji nastaje povezivanjem manjih etnički, jezično i kulturno srodnih skupina (obitelji, rodova, klanova) na nekom zajedničkom životnom prostoru. Za p. je karakteristično jedinstvo običaja, normi, kult. obrazaca ponašanja, kao i materijalne kulture. Autoritet vlasti isprva je slabo izražen, ali jača u slučaju ugroženosti plemena kada se izdvaja ratnički sloj s predvodnicima između kojih se bira poglavica. Daljnjim soc. raslojavanjem, ili svojom brojnošću, pojedine obitelji postaju dominantne te se iz njih stvara vladajući sloj (plemenska aristokracija), a same poglavice postaju nasljedne te postaju plemenski kraljevi. Uz svjetovnu vlast, u plemenu je izražena i duhovna vlast koju nose vračevi (šamani), često i u sukobu s poglavicama. Razvitak plemena nije svugdje bio jednak. Spominjući pojedina skitska plemena, Herodot u ←IV. st. već izvještava o čvrstom tipu organizacije s jakim položajem kraljeva. Tada se stvaraju i pojedini plemenski savezi koji nadilaze etničku srodnost. Tako se, u vrijeme Darijeve vojne na Skite, udružuju plemena koja neki povjesničari danas prepoznaju kao iranska, slavenska ili germanska. Iz jezično i kulturno srodnih plemena nastaju narodi; tako od Ahejaca, Jonjana, Dorana i dr. već u antici nastaje grč. narod s jakim osjećajem zajedničkoga kult. identiteta, a krvnosrodnička, obiteljska i klanska povezanost ustupa mjesto polit. povezivanju u državu. U slav. narodima stare kronike javljaju o pojedinim plemenima (npr. Poljani, Drevljani, Sjeverjani i dr.) i njihovim savezima iz kojih nastaju srednjovj. države. Zato se drži da se i Hrvati kod doseljenja javljaju u plemenima koje vode pojedine obitelji i njihove vođe. Ostaci takvih plemena održavaju se i poslije u pojedinim područjima (Neretljani, Kačići i dr.), pa je i prvo hrv. plemstvo plemenskog podrijetla. Ostaci plemenske organizacije dugo su se održali u onim područjima gdje nisu nastajale velike civilizacije, kao što je to primjer amer. Indijanaca, ili pojedinih oceanijskih skupina. Istraživanjem njihove plemenske organizacije života, suvr. antropologija dolazi do mnogih spoznaja o razvitku društva i društv. ustanova uopće. Klas. djelo antropološko-etnoloških istraživanja je knjiga Drevno društvo (1877) amer. etnologa L. H. Morgana.