poklade

poklade, pokladna povorka

poklade, pokladna glazba
poklade, godišnji običaj između Bogojavljenja (6. I.) i korizme, obilježen maskiranim ophodima i zabavama, veseljem, ludovanjem i raspojasanošću, obiljem jela i pila. Korijeni običaja su pretkršćanski i bili su magijskoga i apotropejskog značenja: prerušavanjem, zastiranjem i mazanjem lica, zaglušnom bukom i sipanjem pepela trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile te odbiti njihovo djelovanje od ljudi, stoke, domova i usjeva. P. se povezuju i sa zimskim kultovima ant. Rima, posebice saturnalijama i luperkalijama. Usprkos otporu Crkve, običaj se nastavio i nakon kristijanizacije. Od kasnoga sr. vijeka priređuju se pokladne povorke (→ karneval) u gradovima kat. Europe: Rim, Venecija, Nica, i dr. Nakon otkrića Novoga svijeta, šire se i na amer. kontinent (Rio de Janeiro, New Orleans). Od XVIII. st. u gradovima se upriličuju i maskirane plesne zabave, redute. Običaj je živ do danas i svojim podsmješljivim i kritičkim odnosom spram tekućih događanja, lokalnih i globalnih, nije samo zabava nego i polit. odušak društv. zajednice. U hrv. tradicijama prevladavaju dva tipa poklada. Jedne se održavaju u ruralnim sredinama, s ophodom skupina muškaraca odjevenih u životinjske kože (krzna), s kožnim, krznenim ili drvenim maskama, zvoncima, rogovima, klepeteljkama, štapovima i toljagama, agresivna ponašanja, grubih šala, spolnih aluzija, magijskih plesova za bolji urod i sl. (zvončari u okolici Rijeke, baukači u Međimurju, bušari u Slavoniji, buše u Baranji, didi u Dalm. zagori i okolici Sinja, didići u Lici). Drugima je važna sastavnica lutka (mesopust, pust u Primorju, krnje u Dalmaciji, poklad na Lastovu, fašnik u Samoboru, princ karneval nekoć u Zagrebu), izložena cijelog pokladnoga razdoblja u javnom prostoru, koju se na pokladni utorak osuđuje kao krivca za sve nevolje u protekloj godini i pogubljuje (spaljivanjem, utapanjem, vješanjem). Usto se priređuju povorke maskiranih skupina, alegorijskih kola, objavljuju pokladne novine, priređuju krabuljni plesovi i sl. Suvr. pokladna događanja u službi su i turist. gospodarstva.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: