potres, u Pakistanu 2005.
potres, u Zagrebu 1880.
potres, kratkotrajno podrhtavanje tla s mogućim razornim posljedicama. P. može nastati zbog više posebnih ili povezanih uzroka: tektonski poremećaji, urušavanje stijena, vulkanska aktivnost. Žarište p. naziva se hipocentar, a može biti neposredno ispod površine (plitki p.), ili čak do 750 km dubine (dubinski p.). Mjesto na površini Zemlje najbliže hipocentru i gdje je p. najjači naziva se epicentar. P. se širi u valovima (longitudinalni, transverzalni i dugi). Jačina p. mjerila se raznim ljestvicama, od Gastaldijeve (1564) do međunarodno prihvaćene Mercallijeve od 12 stupnjeva, te Richterove za magnitudu valova, s mogućom ocjenom učinka potresnih razaranja na daljinu usporedbom obiju ljestvica. Podrhtavanja tla na Zemlji ima više od 1 mil. godišnje. Većinu p. koje registriraju seizmografi ljudi ne mogu osjetiti. Jasniji osjećaj potresa javlja se kod potresa IV. i V. stupnja, a kod potresa VI. stupnja (jak potres) dolazi do oštećenja i čvršćih zgrada. Razoran potres (VIII. stupanj) dovodi do rušenja kuća, a pustošan potres (IX. stupanj) uništava većinu kuća. Daljnji su stupnjevi: uništavajući potres (X.), katastrofalan potres (XI.) te velik katastrofalan potres (XII.) pri kojem se ruši sve do temelja, a mijenja se i sam reljef. Potresa koji uzrokuju ljudske žrtve razmjerno je malo, 20 do 30 godišnje. Za posljednjih 100 god. najveće žrtve izazvali su u Europi, potresi na Siciliji (1908; 75 000 poginulih), u Japanu (Tokyo i Yokohama, 1923; 145 000 poginulih), te u Indoneziji i Indij. oceanu, gdje je od tsunamija koji je izazvao potres u moru blizu Sumatre poginulo o. 280 000 ljudi. O nekim velikim p. koji su se dogodili u Kini nema pouzdanih podataka o broju žrtava. Većina p. javlja se u dvama uskim pojasima – jedan se proteže oko Tihog oceana, a drugi vodi od Sredozemlja preko Kavkaza te se nastavlja Himalajom do Indonezije. U odnosu na ove pojase, područje Hrvatske je rubno, a potresi plitki. Jače seizmičke aktivnosti javljaju se duž priobalja od Učke do Dubrovnika, zatim od Žumberka preko Sljemena do Bilogore, a u Jadranskome moru oko Lastova. Postoje mnoga mišljenja po kojima je moguće predvidjeti p. proučavanjem ponašanja životinja koje imaju sposobnosti osjetiti promjene u magnetizmu ili vibracije tla prije čovjeka. Ipak, još nije zabilježen slučaj da bi se od takvih zapažanja došlo do smišljene i pravovremene evakuacije stanovništva s ugroženih područja. Također, znanstv. istraživanja s ciljem neposredsnog predviđanja p. još nisu dala rezultata. Proučavanjem p. bavi se → seizmologija.