Petar Preradović
Preradović, Petar, hrvatski pjesnik (Grabrovnica, kraj Pitomače, 19. III. 1818 – Fahrafeld, 18. VIII. 1872). Vojnu akademiju završio u Bečkom Novom Mjestu. Službovao u Milanu, Zadru, Pešti, Cremoni, Zagrebu, Glini, Temišvaru i drugdje. Početkom 1850-ih bio je pobočnik Josipa Jelačića. Vojnu karijeru okrunio je činom generala. Počeo pisati u Milanu na njemačkom jeziku, pod utjecajem Schillera, Byrona i K. H. Máche. Prva pjesma na hrvatskom bila je Poslanica Špiri Dimitroviću, ali njegov književni početak obilježen je pjesmom Zora puca, bit će dana, koju je napisao u Zadru za Zoru dalmatinsku 1844. Prva zbirka Pervenci, objavljena 1846, naišla je na dobar prijam. Pisao rodoljubne, ljubavne, intimističke, epske i refleksivne pjesme. Poznatije su Žalostinke, Miruj, miruj srce moje i Putnik. Njegova lirika, odškolovana na velikim predstavnicima europskoga romantizma, kreće se od zanosnoga rodoljublja općeslavenskoga tipa, preko prigodnih sastavaka do refleksivnosti, mesijanizma i pesimizma (u posljednjem razdoblju, na primjer Crni dan, Nada). Uz Kranjčevića i Vraza Preradović je najveći lirik hrvatskoga romantizma. Napisao i dramu Kraljević Marko te religiozni spjev Prvi ljudi.