Quebec, rafinerija u Montréalu
Quebec, poluotok Gaspe
Quebec (franc. Québec), provincija u ist. Kanadi; 1 540 680 km2 (najveća kan. provincija), 7 545 000 st. (2. po broju stanovnika). Središte frankofonske i rimokat. Kanade. Sastoji se od triju geogr. regija: Kan. štit (o. 80% površine, rijetko naseljen, ugl. šumovit prostor s mnoštvom ledenjačkih jezera), nizine uz r. St. Lawrence (gusto naseljene, žarište razvoja) i Appalachian (ugl. brdovito područje). Na S velike zalihe ruda željeza (jedno od najbogatijih nalazišta na svijetu), bakra, zlata, azbesta, gline, kamena. Velika proizvodnja el. energije za cijelu Kanadu (70-ak hidroelektrana; nuklearne i termoelektrane). Razvijeno šumarstvo i drvna ind. Kem., petrokem., farmaceutska, ind. vozila i zrakoplova i dr. ugl. u okolici važnijih gradova: Montreal (drugi po veličini grad Kanade), Quebec (gl. grad i najstariji grad Kanade), Laval, Longueuil. Prvi ju je istražio Francuz J. Cartier, koji je 1534–35. r. St. Lawrence dopro do današnjeg Montréala. Poč. XVII. st. pomorac Samuel de Champlain utemeljio je grad Québec (1608), otkrio jezero (poslije nazvano njegovim imenom), dopro do r. Ottawe (1613) te dalje prema Z. God. 1642. osnovao grad Ville Marie (današnji Montréal). God. 1627. utemeljena je Kompanija Nove Francuske s ciljem upravljanja, istraživanja i teritor. proširenja postojećih franc. stečevina. God. 1663. Nova Francuska postaje kralj. pokrajina na čelu s generalnim guvernerom. God. 1759. brit. ratna flota dopire do grada Québeca, poražava Francuze i zauzima grad; 1760. Britancima se predao i Montréal s preostalim dijelom Kanade. Pariškim mirovnim ugovorom 1763. ustrojena je brit. pokrajina Québec; 1774. donesen je brit. Zakon o Québecu kojim su svim stanovnicima zajamčene vjerske slobode i pravo na priv. vlasništvo. God. 1783. Q. u korist SAD-a gubi brojne posjede koji ulaze u sastav današnjih amer. država Minnesote, Wisconsina, Michigana, Ohia, Indiane i Illinoisa. Ustavnim zakonom (1791) Brit. parlamenta Kanada je preustrojena u Gornju Kanadu (Ontario, pretežito englesku) i Donju Kanadu (Québec, pretežito francusku). God. 1840. obje su Kanade sjedinjene Zakonom o ujedinjenju, da bi brit. zakonom o Sjev. Americi, zajedno s New Brunswickom i Novom Scotiom, 1867. pristupile federaciji novoustrojenog Brit. dominiona Kanade (British Dominion of Canada). God. 1912. Q. stječe poluotok Ungavu. Gl. značajke unutar. polit. razvoja Q. u prvoj pol. XX. st. su nac., jezično i vjersko dvojstvo; brojčano je snažniji (o. 80%) frankofonski dio žiteljstva, dok je anglofonski zauzimao značajnija mjesta u politici i gospodarstvu. Stoga od 1960-ih jača pokret kan. Francuza za odcjepljenjem, kojemu 1967. pridonosi posjet Charlesa de Gaullea Kanadi (uzvik “Živio slobodni Québec!”), dolazi i do terorističkih akcija militantnog dijela separatista (ubojstvo ministra rada Pierrea Laportea 1970). Novu sastavnicu u borbi Q. za samostalnost daje utemeljenje Kvebečke stranke (Parti Québecois), čiji čelnik René Lévesque u svojem programatskom tekstu izbacuje glasovitu krilaticu “Ravnopravnost ili neovisnost!”. God. 1974. franc. jezik postaje služb. jezik provincije, a 1976. na parlamentarnim izborima pobjeđuje Kvebečka stranka (predsj. vlade postaje R. Lévesque). Iako je krajnji cilj stranke bio usmjeren izdvajanju iz federacije i postizanju pune neovisnosti, referendumi 1980, 1992. i 1995. pokazali su da je većina birača protivna krajnjem odcjepljenju Q.