rendgensko zračenje, elektromagn. zračenje kratkih valnih duljina (visokih frekvencija i energija) između ultraljubičastog i gama spektra. Valna duljina rendgenskih zraka (X-zraka) je između 10-10 i 10-13 m. Atomi elemenata imaju karakteristične rendgenske spektre koji su povezani s atomskim brojem elementa. Rendgenske zrake vrlo su prodorne, os. kroz mekana tkiva, pa se upotrebljavaju u medicini, ali i tehnici i znanosti za određivanje unutar. strukture tvari. Otkrio ih je njem. fizičar → W. C. Röntgen (1895) proučavajući sudar katodnih zraka (elektrona) s površinom metala. Danas se r. z. proizvodi u rendgenskim cijevima s anodom od volframa, a razlika potencijala između katode i anode, koja ubrzava elektrone, iznosi do 100 kV.