ribe

ribe
1. škržni listići
2. škrge
3. plivaći mjehur
4. bubreg
5. jajnik
6. mokraćni mjehur
7. mokraćno-spolni otvor
8. crijevni otvor
9. slezena
10. crijevo
11. želudac
12. srce
13. škržni luk
14. usna šupljina
15. zubi
16. usna šupljina
17. očna šupljina
18. živčana lubanja
19. gornjozatiljna kost
20. perajne potpore
21. prednja leđna peraja
22. kralježnica
23. stražnja leđna peraja
24. repna peraja
25. podrepna peraja
26. perajne potpore
27. perajne šipčice
28. rebra
29. osnovna potpora prsne peraje
30. trbušna peraja
31. oplećje
32. škržni poklopac
33. škržna lubanja
34. usta
ribe (Pisces), najveća skupina kralježnjaka s oko 28 000 vrsta (otprilike koliko i svih ostalih kralježnjaka uzetih zajedno). Ne predstavljaju jedinstvenu prir. skupinu. Pripadaju dvama nadrazredima: hrskavičnjačama (Chondrichthyes) i koštunjačama (Osteichthyes). Potonji se dijele na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke). R. su prvi kralježnjaci koji su se pojavili na zemlji. Prve su se ribe pojavile prije o. 500 mil. god. i imale su okrugla usta slična kružnoustama, ali sa zubima. Ribe s pravim čeljustima pojavile su se prije 400 mil. god. Tipična r. je hladnokrvna (ektotermna), ima peraje, vretenasto tijelo prilagođeno životu u vodi, koje je prekriveno ljuskama i diše škrgama. R. imaju nekoliko tipova ljusaka. Hrskavičnjače imaju plakoidne ljuske izgrađene od dentina. Neke primitivne koštunjače imaju debele i teške ganoidne ljuske koje su izgrađene od dentina i cakline. Koštunjače imaju tanke cikloidne (okrugle) ili ktenoidne (češljaste) ljuske građene od koštanog tkiva. R. se služe većinom osjetilima kao i drugi kralježnjaci: vidom, sluhom te kem. osjetilima. Osim njih većina ima i organ bočne pruge kojim primaju podražaj vibracije, te promjene u tlaku i strujama. Osjećaju ih organima koje se zovu neuromasti a koji se nalaze zatvoreni u kanalima na glavi i duž tijela. Mnoge r. mogu osjetiti el. valove i impulse. Hrskavičnjače te signale primaju organima koji se zovu Lorencinijeve ampule. Neke vrste mogu i stvarati el. polje koje služi za otkrivanje predmeta u uvjetima smanjene vidljivosti. Oplodnja je većinom vanjska te se proizvodi velik broj spolnih stanica. Mladi embriji imaju male izglede za preživljavanje. Kod vrsta koje imaju unutar. oplodnju ženka ulaže puno energije za odgajanje manjeg broja potomaka. Žive u moru ili kopnenim vodama, a neke se sele iz jednih u druge.
Pogledaj natuknicu u drugim edicijama: