riječka krpica, 1868. Zagreb, Hrvatski državni arhiv
riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66 → Hrvatsko-ugarske nagodbe; predstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između Hrvatske i Ugarske, kojoj je Rijeka trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane → corpus separatum, ali je u postupku sankcioniranja Nagodbe bečki dvor promijenio hrvatski izvornik i na nj prilijepio novi članak 66, prema kojemu je proglašeno da grad, luka i kotar riječki čine “posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”.