Rocky Mountains, nacionalni park u Coloradu
Rocky Mountains (Rockies, hrvatski naziv Stjenjak), planinski sustav u Sjevernoj Americi, dug oko 4800 km, širok do 700 km; pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok od Aljaske do New Mexica (SAD). Tvori najveći i najstariji dio zapadnoga planinskog područja Kanade i SAD-a; pripada istočnim Kordiljerima. Prema istoku spušta se u Veliku središnju nizinu (Great Plains), a na zapadu prema pojasu unutarnjih kotlina i ravnjaka (Interior Plateau u Kanadi te Columbia-Snake Plateau, Great Basin i Colorado Plateau u SAD-u). Sastoji se od oko 100 manjih planinskih lanaca. Može se podijeliti na četiri dijela: Južni, Središnji, Sjeverni i Kanadski Stjenjak. Južni Stjenjak (proteže se od New Mexica, preko Colorada do južnoga Wyominga) sastoji se od većih planinskih lanaca: Sangre de Cristo, Laramie, Front Range, San Juan, Sawatch i Park; najviši vrh Mt. Elbert (ujedno i najviši u Rocky Mountainsu, 4399 m); NP Rocky Mountains u sjevernom Coloradu. Središnji Stjenjak (sjeveroistočni Utah, zapadni Wyoming, istočni Idaho i južna Montana) obuhvaća planinske lance: Bighorn, Beartooth, Uinta (kao izuzetak proteže se u smjeru istok–zapad), Absaroka, Wind River, Salt River, Teton, Snake, Wasatch; najviši vrh Gannet Peak (4207 m); NP Yellowstone i Grand Teton u zapadnom Wyomingu. Sjeverni Stjenjak (sjeverni Idaho, zapadna Montana, sjeveroistočni Washington) obuhvaća planinske lance Sawtooth, Cabinet, Salmon River, Clearwater, Bitterroot; najviši vrh Granite Peak (3901 m); NP Glacier u sjeverozapadnoj Montani. Kanadski Stjenjak: najviši vrh Mt. Robson (najviši vrh Kanade, 3954 m), mnogo nacionalnih parkova (Banff, Jasper, Kootenay, Waterton Lakes, Glacier, Yoho) i ostalih zaštićenih područja. R. M. složene je geološke građe, uglavnom se sastoji od paleozojskih stijena, s pokrovom od mezozojskih i kenozojskih sedimenata. Nabiranje je počelo potkraj krede i s različitim intenzitetom traje sve do danas (potresi, termalna vrela, gejziri) uz trajno djelovanje egzogenih sila; velike nadmorske visine i velike visinske razlike unutar sustava. Klima je gotovo u cijelom dijelu planinska; sličan životinjski i biljni svijet (crnogorične šume i travnjaci); gornja granica šume dopire na sjeveru do 1500 m, a na jugu do 3600 m. R. M. razvodnica je sljevova Atlantskog i Tihog oceana; na njemu izviru velike rijeke: Arkansas, Colorado, Columbia, Missouri, Rio Grande, Saskatchewan, Fraser, Snake; veliki hidroenergetski potencijal rijeka koji se u velikoj mjeri iskorištava. Znatna rudna bogatstva (ugljen, nafta, prirodni plin, bakar, željezo, cink, olovo, molibden, vanadij, srebro, zlato); iskorištavanje šumskoga bogatstva (Sjeverni i Kanadski Stjenjak); stočarstvo (Središnji i Sjeverni Stjenjak); turizam i rekreacija. Naseljenost, koja je uvjetovana uglavnom rudnim bogatstvom ili važnijim prometnicama, najveća je u središnjem i južnom dijelu. Preko Rocky Mountainsa prelazi nekoliko transkontinentalnih cesta i željeznica.