Rutherford, Ernest, britanski fizičar (Brightwater, kraj Nelsona, Novi Zeland, 30. VIII. 1871 – Cambridge, 19. X. 1937). Studirao u domovini, dolazi u Cambridge (1895–98), pa u Canadu. Od 1907. profesor u Manchesteru, od 1917. direktor Cavendish Laboratory u Cambridgeu. Utemeljitelj nuklearne fizike. Otkrio i dao imena alfa-zračenju, beta-zračenju i gama-zračenju. Postavio orbitalnu teoriju atoma u kojem je jezgra pozitivno električki nabijena, a oko nje kruže elektroni. Dokazivao da je radioaktivnost spontani raspad atoma. Predvidio postojanje neutrona u jezgri što je eksperimentalno dokazao njegov kolega James Chadwick, koji je za to dobio Nobelovu nagradu (1932). Još su neki njegovi suradnici postali nobelovci: Cockcroft i Walton za razbijanje atoma koristeći se akceleratorom čestica i Appleton za dokaz da postoji ionosfera. Sam Rutherford dobio je Nobelovu nagradu za kemiju (1908). Njemu u čast nazvani su kemijski element rutherfordij te krateri na Mjesecu i Marsu.