Saarland, Saarlouis, crkva sv. Ludviga
Saarland (također Saar), sav. država na JZ Njemačke; 1 064 998 st., obuhvaća 2568 km2. Graniči s Francuskom na J, Luksemburgom na Z te njem. sav. državom Rheinland-Pfalz na I i S. Gl. grad Saarbrücken. Brdovito područje; najviša točka 695 m. Najvažnije rijeke: Saar, Blies i Prims. Klima je kontinentalna (dosta jak maritimni utjecaj); topla ljeta i blage zime. Prosj. godišnja količina padalina iznosi o. 800 mm. Bogatstvo šuma. Poljoprivreda; uzgoj krumpira, žitarica, voća, povrća; mliječno stočarstvo. Ležišta ugljena i željezne rude (Saarski ugljeni bazen); rudarstvo. Željezare, čeličane; prehr., tekst. ind., ind. strojeva, motora, proizvodnja keramike i stakla. Razvijena cestovna i želj. mreža; riječni i zračni promet. Važniji gradovi: Saarbrücken, Saarlouis, Neuenkirchen i Völklingen. Sveučilište; kazališta, muzeji. Prvi poznati stanovnici S. bili su Kelti i germ. Franci. U sr. vijeku S. se sastojao od nekoliko manjih teritorija. Od 1381. do 1781. dio kneževine Nassau-Saarbrücken. U XVII. st. kraće vrijeme franc. provincija: ponovno ga zauzimaju Francuzi u XVIII. st. (1792–1815). Nakon pada Napoleona 1815. veći dio S. pripao Prusiji. Nakon I. svj. rata ponovno pod Francuskom; 15 g. pod vlašću Društva naroda; 1935. ponovn vraćeno Njemačkoj nakon referenduma. U II. svj. ratu Francuzi ga okupiraju. God. 1957. postaje njem. sav. država. U novijem razdoblju povezuje se s Francuskom i Luksemburgom; stvorena transgranična ekon. regija Sar–Lor–Lux.