San Francisco, Lombard Street
San Francisco, grad i luka na zapadu središnjega dijela savezne države Californije, na zapadnoj obali SAD-a, na poluotoku između istoimenoga zaljeva (San Francisco Bay) i Tihog oceana koji su spojeni 8 km dugim morskim tjesnacem Golden Gate; 805 235 stanovnika, konurbacija San Francisco–Oakland–San Jose 8,2 milijuna stanovnika (2010). Kulturno i financijsko središte sjeverne Californije s razvijenim uslužnim sektorom djelatnosti te lučkim i industrijskim pogonima; tekstilna (Levi Strauss & Co.), zrakoplovna, prehrambena industrija, brodogradnja. Južno od grada → Silicijska dolina. Burza, mnoštvo banaka i osiguravajućih kuća; nakladništvo. Međunarodna zračna luka. Obrazovno središte: isusovačko sveučilište University of San Francisco utemeljeno 1855. Umjetnički institut (1871) i dr. Opera, simfonijski orkestar. Športsko središte (San Francisco 49ers – višestruki prvak u američkom nogometu, San Francisco Giants – jedan od najboljih profesionalnih bejzbolskih klubova). Turizam je važna gospodarska grana (uprihodi godišnje gotovo 10 milijarda dolara), grad posjeti više od 15 milijuna turista svake godine (Kineska četvrt, nekadašnji zatvor Alcatraz, glasoviti kabelski tramvaj, jedinstvena strma ulica Lombard Street s 8 serpentina, Kalifornijska akademija znanosti – jedan od najvećih prirodoslovnih muzeja, poznati mostovi: Golden Gate Bridge iz 1937. i Bay Bridge – spaja San Francisco s Oaklandom, dug 7,2 km, iz 1936). Zaljev i poluotok na kojem je smješten grad otkrio je 1769. španjolski pomorac Gaspar de Portolà; 1775. Juan Manuel de Ayala prvi je uplovio kroz Golden Gate; iduće godine Španjolci ondje osnivaju svoje uporište (Presidio, poslije naselje Yerba Buena) i misiju San Francisco de Los Dolores. Godine 1821. priznaje meksičku vlast; 1846. zauzimaju ga Amerikanci i otada je naselje poznato kao San Francisco. Demografski i gospodarski porast grad doživljava u doba otkrića zlata u Californiji (1848) i izgradnjom željezničkih pruga 1860-ih i 1870-ih godina koje su ga povezale sa svim krajevima SAD-a. Stradava u potresima (1868, 1897, 1900, 1906) i požarima (1906). U prvoj polovini XIX. stoljeća u grad i na područje zaljeva useljava više desetaka tisuća hrvatskih iseljenika; ondje su utemeljena najstarija hrvatska iseljenička društva u SAD-u. U San Franciscu je 25. IV. – 26. VI. 1945. održana osnivačka skupština UN-a.